EU razmatra novo pravilo: buduće članice bez prava veta do završetka reformi
Evropska unija razmatra mogućnost da buduće članice uđu u blok bez potpunih prava odlučivanja, uključujući i pravo veta, s ciljem ubrzanja procesa proširenja, piše briselski Politico pozivajući se na diplomatske izvore.
Prema prijedlogu koji je još u ranoj fazi, nove članice bi odmah uživale većinu pogodnosti članstva — pristup zajedničkom tržištu, fondovima i institucijama EU — dok bi puna politička prava, uključujući pravo veta i sudjelovanje u donošenju svih odluka, stekle naknadno. Takav bi se model primjenjivao do završetka institucionalnih reformi unutar Unije, posebno onih koje se odnose na ukidanje jednoglasnog odlučivanja.
Za usvajanje ovakvog prijedloga potrebna je jednoglasna odluka svih 27 država članica.
Pristup bez blokada i veta
Zagovornici ideje, među kojima su Austrija i Švedska, smatraju da bi se ovim modelom prevladale blokade koje često dolaze iz pojedinih prijestolnica, prije svega Budimpešte, a koje usporavaju proširenje zbog nacionalnih ili ekonomskih interesa.
„Buduće članice trebaju se privremeno odreći prava veta dok se ne provedu ključne reforme odlučivanja unutar EU. Ne smijemo dopustiti da pojedine države usporavaju proces“, izjavio je Anton Hofreiter, predsjednik Odbora za europske poslove njemačkog Bundestaga.
Hofreiter tvrdi da bi takav pristup omogućio Uniji da ostane funkcionalna i u proširenom formatu, a istovremeno zadržala kredibilitet prema državama kandidatima.
Reakcije i novi zamah proširenju
Prijedlog dolazi u trenutku kada u državama kandidatima raste frustracija zbog sporog procesa pristupanja. Unatoč brojnim reformama i usklađivanju s europskim standardima, mnoge zemlje Zapadnog Balkana već godinama čekaju pomak u pregovorima.
„Hrvatska je posljednja pristupila Uniji prije više od deset godina, dok je Velika Britanija u međuvremenu napustila EU. Vrijeme je da se proces proširenja ponovno pokrene“, izjavio je Jakov Milatović, predsjednik Crne Gore, za Politico.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je mogućnost ulaska Ukrajine i Moldavije do 2030. godine, no članice i dalje oklijevaju s formalnim ubrzanjem procedura.
Strah od gubitka utjecaja
Protivnici prijedloga, među kojima su Mađarska, Francuska i Nizozemska, upozoravaju da bi ograničavanje prava glasa novih članica moglo stvoriti “dvojak sustav članstva” i dugoročno produbiti podjele unutar Unije. Ipak, mnogi diplomati smatraju da bi to bio pragmatičan korak koji bi omogućio nastavak proširenja bez potrebe za izmjenama osnivačkih ugovora.
U srijedu će se u Londonu održati samit “Berlinskog procesa”, na kojem će čelnici EU razgovarati s predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana o budućim koracima integracije.
Prema informacijama iz Bruxellesa, Europska komisija razmatra mogućnost da nastavi pregovore s kandidatima i bez jednoglasne saglasnosti za svaki korak, čime bi se spriječilo korištenje veta kao političkog oružja.
Austrijska poruka
Austrijska ministrica za europska pitanja Claudia Plakolm upozorila je da je trenutak ključan:
„Ako EU ne ubrza reforme i proširenje, riskira izgubiti stratešku prednost u korist drugih globalnih aktera koji već čekaju svoju priliku.“