Britak na jeziku i jasan u svojim stavovima Nikola Grmoja prometnuo se u ozbiljnog političara, jednog od onih čiji se stavovi prate kako u Hrvatskoj i BiH, tako i u svim zemljama okruženja.
Sada je došao na čelo Mosta u Hrvatskoj, a za portal Večernjeg lista u BiH govorio je o svojoj politici prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini, hrvatskoj ljevici koja sakuplja poene na omalovažavanju Hrvata u BiH, kao i o aktualnim stvarima u Hrvatskoj, te o svojoj stranci Most.
Vecernji.ba: Kao novi predsjednik Mosta, nastavljate li kontinuitet svoje politike prema Hrvatima u BiH, a to je da ovaj narod mora biti jednakopravan u ovoj zemlji s preostala dva naroda, što mu po Ustavu i pripada?
Moja politika prema Hrvatima u BiH je konzistentna i temelji se na dvije osnovne postavke: na činjenici da su Hrvati u BiH integralni dio jednog i nedjeljivog hrvatskog naroda te na samoj strukturi i uređenju Bosne i Hercegovine kao države tri konstitutivna i jednakopravna naroda. Dolaskom na čelo Mosta još snažnije ću zagovarati rješenje hrvatskog pitanja i želim da u svakom trenutku Hrvati u BiH znaju da u meni, kao i u cijelom Mostu, imaju istinskog zagovornika koji dobro poznaje njihovu situaciju i probleme.
Vecernji.ba: Hrvate u BiH kroz prošlost se puno puta smatralo “dežurnim krivcem” za sve loše što se događa u Hrvatskoj, je li se to po vašem mišljenju promijenilo ili i danas vlada takav narativ?
To se već odavno promijenilo i danas ne dominira takav narativ. Hrvate iz Hercegovine ili Bosne se gleda na jednak način kao i one iz Slavonije, Dalmacije, Istre i siguran sam da će tako i ostati. Bez obzira na sve manjkavosti koje kao država imamo, većina naroda je zrela i taj narativ traženja ‘dežurnog krivca’ je napušten. Mnogi naši Hrvati iz Bosne i Hercegovine su jako uspješni u raznim sferama, od gospodarstva do sporta i uživaju ugled i simpatije većine naroda.
Vecernji.ba: Nedavno se Zlatko Dalić našao na meti Dalije Orešković, gdje mu je spočitavala i to da ima drugu domovinu. Da nije tog nekog, nazovimo ga, animoziteta prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske, bi li hrvatska ljevica uopće bila relevantan politički čimbenik?
Vjerujem da Zlatko Dalić, kao i većina Hrvata u BiH, ima jednu domovinu, koja je podijeljena u dvije države. No, te stvari Dalija Orešković ni ostatak radikalne i ostrašćene ljevice kao da ne žele razumjeti. Umjesto da nude prijedloge kako poboljšati život hrvatskog čovjeka, svojom retorikom nameću podjele i unose nemir među narod. Tužna je činjenica da i nakon više od 30 godina hrvatske države, naša ljevica još uvijek nije postala hrvatska ljevica kojoj su u fokusu zaštita radnika i socijalna pitanja, ali koja kad su nacionalni interesi ne kalkulira. Nažalost, ova naša ljevica još nije zrela u nacionalnom smislu i zbog toga i forsira recikliranje ideja i narativa koji su pobijeđeni i dokazano neuspješni.
Vecernji.ba: Što mislite o Danima srpske kulture u Hrvatskoj?
Republika Hrvatska je razvijena europska demokracija u kojoj nacionalne manjine uživaju sva moguća prava, uključujući i prava na kulturno izražavanje i financiranje istog. Međutim, nedopustivo je da se u sklopu dana srpske kulture postavi izložba Dejana Medakovića, jednog od potpisnika Memoranduma SANU, koji je bio ideološka podloga za velikosrpsku agresiju na Hrvatsku i BiH. Takva izložba, u danima i mjesecu kad se sjećamo najvećih stradanja našeg naroda u Domovinskom ratu, je neprimjerena i vrijeđa hrvatsku državu i narod. Najtužnije od svega je što takve manifestacije HDZ financira, a Možemo slavi.
Vecernji.ba: Za kraj, kao novi predsjednik Mosta, koji će biti vaši prvi, ali i dugoročni potezi na čelu ove političke opcije?
Za početak želimo osnažiti Most iznutra: ojačati organizacije na terenu, osnažiti članstvo i vratiti u okrilje stranke i one koje smo zbog različitih okolnosti izgubili. Samo snažan Most može ponuditi stvarnu alternativu trenutnoj vlasti. Izgubljena i anacionalna ljevica to ne može. Vjerujem da ćemo kroz razdoblje koje slijedi jasno iskomunicirati našu viziju hrvatske budućnosti i da će tu viziju i ljude koje ponudimo građani prepoznati.
