U dvorani Skupštine Hercegbosanske županije u Tomislavgradu u četvrtak 16. listopada održana je javna rasprava o Nacrtu zakona o koncesijama, čiji je cilj uspostaviti novi okvir za davanje prirodnih bogatstava na korištenje.
Ministar gospodarstva HBŽ-a Miroslav Jaglica predstavio je dokument kao “nužan iskorak” nakon ustavnopravne praznine i pozvao na “konkretne prijedloge po člancima”, dok su brojni sudionici – od bivših dužnosnika do predstavnika civilnog društva – zakon nazvali “katastrofalnim” i “protuustavnim” tijekom javne rasprave koja je trajala skoro četiri sata.
“Ovaj zakon nije pisan za narod, nego za koncesionare. A to znači – protiv naroda.”
— poručila je Anđa Ćosić, predstavnica Koalicije za odgovornu demokraciju (KOD).
Ministar Jaglica: “Zakon mora postojati, ali ga želimo popraviti”
Ministar gospodarstva Miroslav Jaglica, inače jedini član Vlade HBŽ koji se pojavio na ovoj raspravi obrazložio je razloge donošenja zakona, podsjetivši da je dosadašnji pravni okvir izgubio uporište nakon presuda Ustavnog suda FBiH.
Naglasio je da je “više od godinu dana bilo institucionalne blokade”, te da “Vlada HBŽ sada želi imati jasan mehanizam kontrole i pravne sigurnosti”.
Jaglica je priznao da je zakon izazvao “veliki interes i brojne kritike”, ali je poručio da je upravo to “dokaz da se proces vodi javno”.
Pozvao je sve sudionike da dostave primjedbe pisanim putem do 1. studenoga 2025. godine, obećavši da će “svaki prijedlog biti razmotren”.
Anđa Ćosić: “Ne može biti dobra osnova – zakon bez naroda je promašen zakon”
Predstavnica Koalicije za odgovornu demokraciju i dostojanstvo, Anđa Ćosić, održala je jedan od najemotivnijih i najartikuliranijih govora na raspravi.
Ocijenila je nacrt “katastrofalnim” jer “niti u jednoj odredbi ne priznaje pravo lokalne zajednice da odlučuje o vlastitom prostoru”.
“Pobrojali ste sva načela osim onog najvažnijeg – načela prava lokalne samouprave. Građani moraju imati posljednju riječ o onome što se gradi i gdje. Ovaj zakon to briše i prepušta odlučivanje uskom krugu u ministarstvu i Vladi.”
Ćosić je upozorila da zakon otvara mogućnost dodjele koncesija bez natječaja, automatizma produženja ugovora i “prešutne suglasnosti” općina ako se ne očituju u roku 45 dana.
Takve odredbe, tvrdi, “ne samo da ruše povjerenje, nego i legaliziraju samovolju”.
Kao konkretan primjer navela je slučaj Vjetroelektrane Jelovača, gdje lokalna zajednica godišnje od višemilijunskih prihoda investitora dobiva tek simboličan iznos.
“Mjesečna naknada domaćoj zajednici iznosi 0,26 posto prihoda, a investitor zarađuje milijune. To je sramota, a ne razvoj.”
Tražila je da se u zakon ugradi obveza minimalne naknade lokalnim zajednicama, obvezno javno savjetovanje prije svake odluke o koncesiji i zabrana davanja projekata bez dokazane koristi za žitelje.
“Zakon koji ne štiti ljude i njihovu zemlju ne može se zvati zakon o koncesijama. To je zakon o otimačini.”
Zdravko Prka: “Bolje izgubiti tri mjeseca nego donijeti zakon koji ćemo tri godine proklinjati”
Bivši načelnik Tomislavgrada Zdravko Prka poručio je da se zakon ne smije donositi na brzinu i da “nema veće izdaje od one kad vlast zaboravi da je narod njen poslodavac”.
“Ne smijemo više pisati zakone za pojedince i projekte, nego za narod koji ovdje živi. Nema te koncesije koja vrijedi više od povjerenja ljudi koji su nas birali.”
Prka je pozvao vlast i građane “da sjednu na istu stranu – stranu naroda”, ističući da bi produženje roka rasprave bilo “znak odgovornosti, a ne slabosti”.
“Bolje je izgubiti tri mjeseca nego donijeti zakon koji ćemo tri godine proklinjati.”
Milan Dolić: “Ministarstvo postoji samo na papiru – sve odluke donosi deset ljudi”
Jedan od najvažnijih govora održao je Milan Dolić, diplomirani inženjer strojarstva, bivši zamjenik ministra i dugogodišnji službenik Ministarstva gospodarstva HBŽ, koji je, kako je sam rekao, “sada u mirovini, ali više ne može šutjeti”.
Njegov nastup izazvao je tišinu u dvorani – bio je to glas iznutra, svjedočanstvo čovjeka koji sustav poznaje do u detalje.
“Znate li kako ministarstvo gospodarstva funkcionira? Ministar dođe samo kad treba potpisati ugovore. Savjetnici dolaze i odlaze kao turisti. Imamo pomoćnike bez struke – socijalne radnike i tete iz vrtića koji odlučuju o koncesijama. Struka je potpuno istisnuta.”
Dolić je otvoreno prozvao pojedince, tvrdeći da “pet-šest ljudi donosi odluke o milijunskim poslovima bez rasprave u Skupštini”, i da je “cijeli proces pretvoren u administrativnu fasadu iza koje stoje političke i poslovne veze”.
“O koncesijama može odlučivati samo Skupština. Pogledajte Tuzlanski kanton – tamo se o svakoj odluci raspravlja javno. A kod nas? Kod nas ministar i njegov krug odlučuju iza zatvorenih vrata.”
Dolić je istaknuo i da su “županije ovlaštene davati koncesije do 5 MW snage, a u praksi se dodjeljuju projekti od 500 MW”, što je, kaže, “pravni i ustavni apsurd”.
“Dajte mi samo jednu demokratsku državu u kojoj se 500 megavata može dati bez odluke države i bez javnog interesa. Ne postoji.”
Govorio je i o apsurdu da HBŽ planira više proizvodnih kapaciteta nego cijela BiH.
“Cijeli energetski sustav BiH ima manje od 4.000 megavata, a u našoj županiji planiraju više od 5.000. Gdje će to uključiti? To nije tranzicija, to je kolonizacija resursa.”
Za kraj je najavio da će javnosti objaviti dokumente i dopise koje je slao Vladi i Skupštini, te pokrenuti YouTube kanal i podcast o koncesijama.
“Pisao sam, upozoravao, imam svu dokumentaciju. Objavit ću sve. Ovo što se radi nije razvoj, nego sustavna pljačka pod plaštom zelene energije.”
Zulka Baljak: “Javni interes ne određuju koncesor i investitor, nego žitelji pogođene sredine”
Predstavnica Centra za građansku suradnju Livno, Zulka Baljak, podsjetila je na analizu koju je njezina organizacija već dostavila Vladi HBŽ-a, a koja sadrži konkretne prijedloge izmjena.
Naglasila je da se “zaboravlja tko ima pravo odlučivati”.
“Javni interes ne određuju koncesor i koncesionar, nego žitelji pogođene sredine. Bez njihove pisane suglasnosti, nijedna koncesija ne može biti zakonita.”
Baljak je zatražila obvezno sudjelovanje svih lokalnih zajednica u krugu od 10 do 15 kilometara od projekata, kao i javnu objavu svih ugovora, aneksa i investitora u javnom registru koncesija.
Sukob dva koncepta – razvoj ili kontrolirana rasprodaja
Rasprava u Tomislavgradu otvorila je sukob dvaju pogleda na razvoj: S jedne strane Vlada, koja tvrdi da želi “uspostaviti pravnu sigurnost i privući ulaganja”, a s druge građani, aktivisti i bivši službenici koji upozoravaju na sustavno prepuštanje javnih resursa privatnim interesima.
Svi su se složili u jednom – zakon treba postojati, ali ne ovakav.
Zakon, kažu sudionici, mora jasno: utvrditi pravo lokalne samouprave da daje suglasnost na koncesije, zabraniti dodjele bez natječaja i automatizme produženja, propisati minimalne naknade lokalnim zajednicama, riješiti imovinsko-pravne odnose prije objave poziva, te otvoriti registar koncesija javnosti.
Javna rasprava u Tomislavgradu pokazala je da HBŽ nije tek prostor investicijskih planova, nego prostor otpora i svijesti o javnom interesu.
Nakon godina tišine, građani su u lice vlastima izgovorili ono što se po uredima šapće – da se zemlja prodaje u bescjenje, da struka šuti, a zakoni se kroje za investitore.