Proteklog vikenda odjeknula je vijest o uhićenju Marinele B., bivše računovotkinje zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt (MUO), koja je iz te institucije ukrala više od 1,3 milijuna eura. Metode krađe u ovom ionako bizarnom slučaju pritom su ekstremno banalne: prema tvrdnjama istražitelja, najveći dio spomenutog iznosa, a riječ je o 730.000 eura, Marinela B. naprosto je prebacila na račun svoje mame, dok je ostatak novca godinama trošila na luksuz, nekontrolirano peglajući službenu karticu muzeja.
Nakon objavljenih priopćenja istražitelja, nameću se važna pitanja na koja nitko još nije ni počeo odgovarati. Kao prvo, koliki to novac leži na računima javnih ustanova i pritom ga se tako lako godinama može trošiti na luksuznu odjeću, putovanja i skupe automobile?
Nadalje, kako funkcioniraju uprave javnih ustanova, kada je moguće da jedna računovotkinja godinama neopaženo skida ogromne svote novca sa službenih računa, a da to nitko ne primijeti? Bivši ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, Miroslav Gašparović, u čijem je mandatu zaposlena Marinela B., u kratkom razgovoru za Telegram kazao je kako “nije posumnjao u njeno protupravno postupanje”.
‘Da sam znao, bilo bi drugačije’
Dodao je kako bi se, da je znao za kaznena djela, “stvari odvijale drugačije”. Pritom je ustvrdio kako je “tek dio onoga što se računovotkinji stavlja na teret počinjeno u njegovom mandatu”.
Istražitelji pak tvrde da su se krađe događale između kolovoza 2021. i veljače 2024., a Gašparović je u mirovinu otišao tek 9. listopada 2023. godine. Što bi značilo da je Marinela B. više od dvije godine pohlepno praznila račun muzeja koji je on vodio.
Čelne pozicije u uglednim tvrtkama
Na kraju, konkretan slučaj posrnule računovotkinje izuzetno je zanimljiv i sociološki: kako jedna obrazovana žena nakon dugogodišnje karijere na visokim pozicijama u uglednim tvrtkama uopće dođe na ideju da se upusti u tako banalan i lako dokaziv kriminal?
Prije nego je postala šefica računovodstva u Muzeju za umjetnost i obrt, Marinela B. godinama je radila u financijama hrvatske ispostave globalnog, vrlo uspješnog proizvođača medicinske tehnologije. Nadalje, radila je i kao šefica kontrolinga manje tvrtke pod holdingom bivšeg Agrokora, a prije dvadesetak godina bila je zaposlena na jednoj od hrvatskih televizija s nacionalnom koncesijom. Iz njenog životopisa proizlazi i da je u međuvremenu bila angažirana kao konzultantica u jednoj talijanskoj bankarskoj grupaciji.
Marinela B. zaposlila se u Muzeju za umjetnost i obrt 6. travnja 2021., u tu instituciju je došla, prepričavaju tamošnji kolege njene izjave, jer je poželjela mirniji ritam. No, kako zaključuju istražitelji, računovotkinja je u muzeju počela operirati, odnosno krasti, vrlo brzo. “Bilo je znakova, poput skuplje odjeće koja odskače od prosjeka. No, objašnjeno je kako to potječe od ranijeg boljeg imovinskog stanja”, kazala je jedna zaposlenica Muzeja s kojom smo ovih dana razgovarali.
Novac prebacila na mamin račun
Jezikom istražitelja, “voditeljica računovodstva od 10. kolovoza 2021. do 13. veljače 2024., na osnovu ovlasti za internet i mobilno bankarstvo, koristila je službenu karticu u privatne svrhe”. Iz objavljenih pojašnjenja proizlazi pak kako je nemilice peglala karticu na luksuzne odjevne komade, kozmetiku i restorane, taksi usluge…
Kao što smo spomenuli, veći dio ukradenog iznosa, 730.764 eura, prebacila je na račun svoje majke i to po izmišljenim osnovama kao što su “isplata nagodbene plaće” ili “izvansudska nagodba”. Dio tog novca, u iznosu od 129.836 eura, prebacivala je u nekoliko navrata i na račun 40-godišnjeg partnera, zagrebačkog odvjetnika Petra Ć. koji je ovih dana uhićen zajedno s njom.
Ukradeni novac Marinela B. s odvjetnikom je trošila na kupovinu zemljišta i nekretnina. Tako su, javila je novinarka N1 Ana Raić, kupili više nekretnina u Svetom Ivanu Zelini, a jedan od svjedoka ispričao je kako su tvrdili da će im kupljena kuća u tom mjestu “biti za kasnije”.
Pozajmica od 78 tisuća eura
U svojoj obrani pred tužiteljima, Petar Ć. kazao je kako nekretnina u Svetom Ivanu Zelini nije ništa posebno, već je riječ o običnoj kleti koju je kupio u stečajnom postupku. Tvrdio je i da mu je računovotkinja posudila nešto novaca, a kako je svojedobno radila i za talijansku firmu, vjerovao je kako joj nije problem izdvojiti te iznose. Dodao je da nije imao pojma za Marineline makinacije misleći da je svaki cent uredno zaradila.
Ipak, istražitelje je iznenadila navodna pozajmica u iznosu od oko 78 tisuća eura koje je odvjetnik promptno vratio muzeju nakon sastanka s Upravom. To je učinio krajem kolovoza, mjesec dana prije nego što je završio u zatvoru.
Kupovina skupocjenih automobila
Ostatak novca od ukradenih 1,3 milijuna eura, odnosno više od 633.000 eura, Marinela B. trošila je na kozmetiku, avionske karte, restorane te luksuznu odjeću i obuću poznatih modnih marki koju je kasnije prodavala putem interneta. Novinarka Jutarnjeg lista Hajdi Karakaš Jakubin piše da je računovotkinja najčešće prodavala odjeću i obuću koja joj se uživo nije svidjela ili ju je kratko koristila, dok je dio stvari poklanjala. Istražitelji, nadalje, sumnjaju da je ukradenim novcem, zajedno s Petrom Ć., od kraja 2021. pa do početka ove godine unajmljivala i kupovala skupe automobile.
Marinela B. završila je na konačnom putu prema dolje nakon što je u listopadu prošle godine na funkciju ravnatelja Muzeja za umjetnost i obrt zasjeo Sanjin Mihelić. Prilikom preuzimanja funkcije, s bivšim ravnateljem Gašparovićem potpisao je primopredaju zapisnika za koji je računovotkinja sastavila financijsko izvješće u kojem je prikazala, sumnjaju istražitelji, stanje koje je bitno drugačije od stvarnog.
Mihelić je nakon svega podnio kaznenu prijavu protiv šefice računovodstva, a informaciju o tome objavio je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u veljači ove godine. Prijava je u konačnici rezultirala istragom nakon koje je računovotkinja uhićena te joj je ovaj tjedan određen jednomjesečni istražni zatvor.
