Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt neočekivano je iskoristio ovlasti nametnuvši dvije odluke te povukao iznimno riskantan potez s obzirom na to da za takvo što nije uspio prikupiti punu potporu zemalja članica Vijeća za provedbu mira (PIC), a napose zemalja Kvinte, zbog čega je krajnje neizvjesno u kojem smjeru će eskalirati kriza koja se nazire na horizontu. Upravo kada se neka dva tjedna vjerovalo da BiH ide k deeskalaciji krize, pod pritiskom sarajevske javnosti i gotovo jedino snažnom potporom Ujedinjenog Kraljevstva, koje je javno podržalo njegove poteze uz vidni izostanak reagiranja Sjedinjenih Američkih Država, ali i najvažnijih zemalja članica Europske unije, kao i same administracije iz Bruxellesa, Schmidt je odlučio nametnuti dvije odluke kojima bi se trebalo uvesti nove izborne tehnologije te platiti dug Viaductu. Schmidt je, naime, nametnuo odluke kojima se rješava problem isplate duga nastalog po arbitražnom sporu sa slovenskom tvrtkom Viaduct te se osiguravaju sredstava za nabavu nove opreme potrebne za učinkovitiju kontrolu izbornog procesa.
Schmidt samouvjeren
– Mjesecima gledamo kako se gomilaju ogromni problemi. Kao visoki predstavnik odlučio sam djelovati u interesu građana Bosne i Hercegovine – kazao je Schmidt. Dug Viaductu napravljen je početkom 2000-tih raskinuvši koncesiju koju je tvrtka ranije dobila za izgradnju hidroelektrane na Vrbasu. Tvrtka je zbog toga podnijela tužbu, a Vlada RS-a uporno je odbijala sve ponude za nagodbu. Na kraju je spor završio pred arbitražnim sudom u Washingtonu, no tužena strana bila je BiH jer RS nema međunarodnopravni subjektivitet. Prema pravomoćnoj odluci, BiH je morala uime odštete isplatiti Viaductu oko 110 milijuna maraka, a svaki dan kašnjenja dug se povećavao za devet tisuća eura zateznih kamata. Iz RS-a su tražili da dug plati država, a Federacija BiH odbila je snositi troškove duga koji je napravio drugi entitet.
Prijepori o tome trajali su mjesecima, a zbog toga nije usvojen ni državni proračun za 2025. godinu. Schmidtovom odlukom dug će na kraju ipak platiti RS, i to iz sredstava koja se na državnoj razini prikupljaju na ime trošarina, a potom raspodjeljuju entitetima. Prema drugoj odluci, Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) dobit će traženi novac za nabavu opreme poput skenera i čitača otisaka prstiju, čime se želi osigurati bolja kontrola izbornog procesa i spriječiti zloupotrebe. Taj će se novac, umjesto iz državnog proračuna, osigurati iz dobiti Centralne banke BiH. Schmidt je istaknuo kako je bio prisiljen djelovati zbog neodgovornosti koju su prema državi i građanima pokazali lokalni političari. – Ovo je razlog zbog čega međunarodna zajednica, kroz EUFOR i OHR, još ima konačnu izvršnu odgovornost u ovoj zemlji – kazao je visoki predstavnik.