Bosna i Hercegovina bilježi značajan trgovinski deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni mesa, koji je u prvom polugodištu iznosio 245,3 milijuna KM, čime meso zauzima najveći udio u ukupnom deficitu agroprehrambenog sektora.
Taj sektor, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, ostvaruje ukupni deficit od dvije milijarde KM, što čini 32 posto ukupnog trgovinskog deficita BiH, a kada je riječ o mesu, izvoz pokriva tek 12 posto uvoza.
Uvoz mesa u BiH, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u stalnom je porastu posljednje tri godine, uz iznimku blagog pada u ovoj godini u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, što – unatoč manjoj količini – dodatno potvrđuje trend rasta cijena.
Tako je tijekom sedam mjeseci ove godine za uvoz mesa izdvojeno više od 381 milijun KM, dok je izvoz mesa iznosio oko 30,6 milijuna KM.
Najveći iznos odnosi se na uvoz goveđeg mesa, svježeg, rashlađenog ili smrznutog, koje je plaćeno više od 200 milijuna KM. Za svinjsko meso izdvojeno je 67,2 milijuna KM, a za meso peradi i jestive prerađevine od peradi 34,7 milijuna KM. Najviše mesa BiH je uvezla iz Nizozemske, Italije, Poljske, Belgije i Srbije.
Ekonomski analitičari upozoravaju da ovakva struktura uvoza dodatno opterećuje trgovinski bilancu te ukazuje na potrebu jačanja domaće proizvodnje i bolje potpore lokalnim farmerima. Iako BiH raspolaže potencijalom za razvoj stočarstva, domaći proizvođači i dalje ne mogu konkurirati količinama i cijenama koje dolaze iz inozemstva.
Sve to dovodi do propadanja farmi, jer mnogi farmeri odustaju od proizvodnje zbog nekonkurentnih uvjeta. Posebno se ističu i zdravstveni rizici te situacije u kojima se uvozi smrznuto meso iz udaljenih zemalja, koje se potom “osvježava” aditivima, što izaziva zabrinutost potrošača.