Dok se u BiH spominje čak i ublažavanje kreditnih uvjeta za stanovništvo, nove europske informacije govore da se tome ne nadamo tek tako
Ovih dana objavljena je vijest kako su korisnici kredita komercijalnih banaka u BiH konačno počeli vraćati manje mjesečne rate, nakon dvogodišnjeg rasta kamata, a naravno, riječ je o kreditima za koje nije ugovorena fiksna kamatna stopa. Kako se navodi, razlog je EURIBOR koji je nakon vrtoglavog rasta 2022. i 2023. počeo bilježiti blagi pad još lani.
Povijesni minimum 2019.
Prema definiciji, EURIBOR je referentna kamatna stopa koja predstavlja prosječnu kamatnu stopu po kojoj europske banke međusobno pozajmljuju sredstva na tržištu novca. Ova stopa koristi se kao osnovna referencija za mnoge financijske proizvode u eurozoni, poput stambenih kredita, štednih računa i drugih vrsta zajmova, a njegova važnost ogleda se i u tome što utječe na kamate koje korisnici plaćaju na kredite s promjenjivim kamatnim stopama ili na kamate koje mogu ostvariti na štednji. Ako EURIBOR raste, rate kredita bit će veće, a ako pada, rate su manje.
Naveden je primjer Sanje V. iz BiH koja je 2019. digla kredit od 130 tisuća maraka da kupi stan, a tada su kamatne stope bila ne povijesnom minimumu, a netko će se sjetiti i da je tada bilo stanova koji su se mogli kupiti za taj iznos. Njezina rata kredita tada je iznosila 890 maraka mjesečno. A onda, koronakriza, ratna kriza, inflacijska kriza, krize svih vrsta i mjesečni iznos rate kredita narastao joj je do 1130 maraka, čak za 240 maraka u odnosu na početak otplate, a to je ujedno bila i najviša razina rate. U travnju prošle godine rata je pala na 1060 maraka mjesečno, a od ožujka ove godine iznosi 1022 marke, što je za 132 marke više nego kad je tek počela s otplatom, a kako se uvijek tješimo, barem je manje nego kad je 2022. i 2023. rata dosegnula rekordnih 1130 maraka.
Više na vecernji.ba