‘Znam ja da si ti u pravu, ali mi imamo moć’, rekao je Richard Hoolbrook, glavni američki posrednik i arhitekt Daytonskog mirovnog sporazuma kardinalu Vinku Puljiću, kada ga je kardinal upitao: ‘Kakvu ste to nakaradnu državu napravili?’
Dana 28 travnja objavljen je govor kardinala u miru, Vinka Puljića održan na Tradfestu, na kojem je bio najavljen kao glavni govornik. Vidjevši političare u publici Tradfesta, kardinal se u startu ogradio riječima, da nije znao o kakvom je skupu točno riječ: “Ovo je poprilično politički obojeno, a ja sam pastir, ja nisam političar. Moje prisutstvo ovdje, ne potpisuje sve što se ovdje govori, to moram jasno naznačiti jer vidim da je ovo politički obojen skup.”
Nakon uvoda kardinal Vinko Puljić održao je ranije pripremljeni govor. Objasnio je kako je svećenik postao 70-ih godina, 90-ih biskup, a kardinal u BiH 1994. godine. ‘Sad sam u mirovini, ali ne mirujem’ rekao je.
Kardinal Vinko Puljić: ‘Osjećao sam se kao Job iz starog zavjeta’
“Kad sam postao nadbiskup u Sarajevu 91′ bilo je katolika otprilike 830 tisuća u BiH. Tada sam sanjao da ćemo demokratskim putem ostvariti mnoge projekte koje nismo mogli ostvariti u bivšem režimu. Zato sam pozvao narod na referendum da se izjasni, želi li ostati u Jugoslaviji ili da postanemo samostalna država. Narod je izašao i glasao da želi da BiH bude samostalna i neovisna država. Tada sam se nadao da će se ostvariti da BiH nije ni srpska, ni muslimanska ni hrvatska, ali je jedno i drugo i treće,” govori Puljić.
Puljić dodaje da ga je zbog toga radovalo što je narod tako glasao, za neovisnu BiH, ali napominje “nisam bio naivan, vidio sam da se rat sprema. no nisam htio stvarati ozračje straha.”
Nije želio opisivati kako su izdržavali bez struje, vode, grijanja, sigurnosti i veza sa svijetom četiri godine. “Tada sam se osjećao kao Job iz starog zavjeta jer su mi svaki dan stizale tužne vijesti protjeranih svećenika i župljana, svaki dan druga župa. “Sarajevska nadbiskupija je imala 520 tisuća katolika na početku rata, a danas? Jedva 120 tisuća.” Govori kako je tada organizirao caritas i konkretnu pomoć za preživljavanje.
Puljić dalje svjedoči da “kada sam se našao u iskušenju: Kako se postaviti prema ovozemaljskim moćnicima jer sam se silno borio, kao Papa danas, ostati vjeran Evanđelju, uputio sam se tajnim putem iz Sarajeva do Zagreba do blagopokojnog kardinala Kuharića. Pitao sam ga za savjet, pogotovo na relaciji domaćih i svjetskih političara, jer su svi htjeli da govorim u javnosti ono što njima odgovara.
Blagopokojni kardinal Kuharić me savjetovao: “Drži se ti evanđeoskih načela. Njihove priče će proći, one se mijenjaju, a Evanđelje se ne mijenja.”
“Kad sam osjetio da u međunarodnom krugu vlada mišljenje da je vjera kriva za rat u BiH, probali smo se okupiti, mi vjerski poglavari BiH u jednu instituciju kao Međureligisjko vijeće, te smo pošli po svijetu svjedočiti da to nije religijski rat. Bili su otvoreni čuti, ali ne i poslušati”, kaže kardinal.
“Kad se vidjelo da se politički ozbiljno sprema cijepanje BiH, tada sam otišao u parlament BiH i uputio im poruku: “Crtajte kako god znate te granice, ali nemojte čovjeka precrtat. ”
Kakvu ste to nakaradnu državu stvorili?
“Čim je sklopljen Daytonski sporazum, mi biskupi smo se skupili i napisali poslanicu. Bili smo sretni što je rat zaustavljen, ali nismo sretni za takvu nakaradnu državu. Vidjeli smo da ne može funkcionirati takav način života. U međuvremenu (kad spominjem imena ne znači da spominjem cijeli narod, nego ta imena), nakon Daytona, susreo sam gospodina Hoolbrooka u Tuzli i pitao ga: ‘Gospodine kao ste to mogli, takvu nakaradnu državu stvoriti? On mi malo cinično reče: ‘Znam ja da si ti u pravu, ali mi imamo moć’. Tada sam se stresao” svjedoči dalje Puljić i objašnjava: “Dakle on ne ravana pravo ni ljudsko dostojanstvo nego: tko je jači taj tlači. Tada sam kao pastir osjetio svu muku u međunarodnoj politici.”
“Uočio sam da je sva međunarodna svita imala negativan stav prema Hrvatima”, još je naglasio Puljić koji je činio sve što može da se Hrvati vrate, ali nije išlo. “Međunarodna zajednica je prala ruke i znate što do neba bi vrisnuo,” rekao je opsiujući da je to bila teška borba jer je preko polovice vjernika BiH nestalo, a trend curenja i iseljavanja je nastavljen. Tada je kardinal pokušao javno nastupati i govoriti o nepravdi pogotovo za katolike, koji su većinom Hrvati. “Nisam se ja borio politički, nego upravo za opstanak Hrvata, jer je to određivalo i opstanak Katoličke Crkve u BiH.”
Hrvati su krivi jer su ubili naše dijete – Jugoslaviju
Nadalje, kardinal Puljić priča o putovanju u Washington i najavi ‘novog Daytona’, ideji koja ih je radovala, ali kaže da je naprasno uništena. Posebno ističe kako je jednog visoko pozicioniranog francuskog političara upitao: “Što toliko imate protiv Hrvata?”, a on mu je odgovorio: “Vi ste Hrvati krivi jer ste ubili naše dijete.” “Koje dijete”, pitao je kardinal, a Francuz kaže: “Pa Jugoslavija. Mi smo je stvorili, a vi ste ju referendumom ubili. ” Ostatak govora kardinala Vinka Puljića, a koji je uznemirio dijelove javnosti pogledajte na stranicama Tradfesta.
Tradfest
TradFest na kojem je kardinal Vinko Puljić održao svoj govor i koji je zadnjih dana zaokupio društvene mreže je međunarodna godišnja manifestacija tradicije i konzervativnih ideja koju organizira udruga Vigilare, a fokusira se, bar kako pišu na stranicama, na promicanje tradicionalnih kršćanskih vrijednosti nasuprot modernim “naprednim” politikama. “Okuplja konzervativne lidere, mislioce i aktiviste radi rasprava o geopolitici, kulturi i povratku na tradiciju. Viđeni na Tradfestu bili su i neki hrvatski političari poput Nine Raspudića i Nikole Grmoje.