Projekt “Južna plinska interkonekcija” zapao je u svojevrsni zastoj i zbog određenih političkih neslaganja i minimiziranja utjecaja koji bi Hrvati u BiH imali na ovaj projekt koji, podsjećamo, ide upravo svojim značajnim dijelom preko područja većinski naseljenih Hrvatima.
Pitanje povezivanja Bosne i Hercegovine s Republikom Hrvatskom preko novih energetskih koridora, odnosno plinovoda, ponovno je zauzelo visoko mjesto u promišljanjima politike i struke, a slijedom nedavnih odluka članica Europske unije koje idu u smjeru ubrzanog prekida ovisnosti Europe o ruskom plinu. Plan Unije ide u dvije faze – onaj kratkoročni odnosi se na okončanje ugovora nakon šest mjeseci, a dugoročni od 1. siječnja 2027.
Navedeno pitanje na izravan je način povezano i s dostupnošću plina u Bosni i Hercegovini, zemlji koja plin dobiva preko Turskog toka, a koji jednim svojim dijelom prolazi i kroz Bugarsku. U slučaju potpune obustave protoka ovoga energenta postavlja se pitanje prijeti li BiH nestašica prirodnog plina.
Odgovor se nameće sam od sebe – za dugoročnu energetsku stabilnost bit će nužno što prije krenuti u operacionalizaciju diverzifikacije izvora opskrbe, a primarno kroz tri planske rute preko Republike Hrvatske. Ona medijski najrazvijanija – Južna plinska interkonekcija u svojim planovima pretpostavlja da plin u BiH ulazi na području Posušja, a onda bi se budući plinovod račvao u dva pravca – prvi bi išao prema Mostaru, a drugi preko Tomislavgrada i Kupresa prema središnjoj Bosni.
Sadržaj paketa
Ipak, projekt “Južna plinska interkonekcija” zapao je u svojevrsni zastoj i zbog određenih političkih neslaganja i minimiziranja utjecaja koji bi Hrvati u BiH imali na ovaj projekt koji, podsjećamo, ide upravo svojim značajnim dijelom preko područja većinski naseljenih Hrvatima. Stoga bi omogućavanje aktivnog i ravnopravnog sudjelovanja županija u projektu o kojemu ovisi energetska budućnost države u cjelini bilo od suštinskog značaja za bržu realizaciju.