Prošle godine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dala je jasno tumačenje na upit vodstva Općine Tomislavgrad koje potvrđuje obvezu Hrvatske elektroprivrede (HEP) da plaća veću naknadu za korištenje vode iz potopljenog zemljišta Buškog jezera. Tumačenje koje je Vlada dostavila Livnu i Tomislavgradu jasno je stajalište prema kojem HEP nije u nepovoljnom položaju i dužan je primjenjivati zakonske izmjene iz 2021. godine, koje predviđaju povećanje naknade za korištenje hidroakumulacijskih površina.
Prema izmjenama Zakona o hidroakumulacijskim objektima iz 2021. godine, naknada za korištenje hidroakumulacijskih površina ne može biti manja od 1500 maraka po hektaru godišnje za svaku hidroakumulaciju koja se koristi u svrhu proizvodnje električne energije.
Ovaj zakon također jasno definira da se “hidroakumulacijom potopljena površina” odnosi isključivo na površine koje su potopljene u svrhu hidroakumulacije, a nikako na druge vodene površine. Prema tome, Vlada Federacije BiH praktički je odbacila prigovore HEP-a i navela da sve elektroprivrede, domaće i strane, moraju plaćati naknadu u skladu s novim zakonskim odredbama. Vlada je jasno istaknula da su izmjene zakona bile precizne te da nije bilo potrebe za dodatnim tumačenjem. Također, Vlada je naglasila da HEP nije oslobođen plaćanja većih naknada jer je zakonodavna izmjena bila donesena kako bi se osigurala pravična naknada za korištenje prirodnih resursa, uključujući vodene površine.
Livno i Tomislavgrad nedavno su odlučili podnijeti tužbu protiv Hrvatske elektroprivrede zbog neisplaćenih naknada za korištenje vode iz Buškog jezera. Obje općine traže isplatu naknade u iznosu koji se temelji na izmijenjenom zakonu iz 2021. godine, prema kojem je naknada za korištenje hidroakumulacijskih površina veća nego što je dosad isplaćivano.
Prema informacijama, dug koji HEP treba isplatiti Livnu i Tomislavgradu sada iznosi više od 10 milijuna eura, a većina tog iznosa odnosi se na Tomislavgrad (oko 6,6 milijuna eura), dok preostali iznos pripada Livnu (oko 3,4 milijuna eura). Zastupnik Hrvatskog nacionalnog pomaka u Parlamentu FBiH Petar Galić, jedan od autora izmjena zakona, ranije je naglasio da je općinama uskraćena naknada koja im zakonski pripada.
Na ovu tužbu HEP je izdao priopćenje u kojem navodi da smatra kako je doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na druge elektroprivredne tvrtke u Federaciji BiH. HEP tvrdi da izmjene Zakona o hidroakumulacijskim objektima iz 2021. godine nisu bile dovoljno jasne, što je dovelo do nesuglasica među lokalnim zajednicama, a time i prema HEP-u, koji je sada suočen s višim iznosima naknada. Prema HEP-u, zahtjevi Grada Livna i Općine Tomislavgrad premašuju ukupan zakonski propisani iznos naknade jer se obje jedinice nisu usuglasile oko međusobnih omjera raspodjele naknade, zbog čega njihovi zbrojeni zahtjevi prelaze 100 posto iznosa koji bi bio propisan zakonom.
HEP također ističe da uredno podmiruje sve nesporne obveze i da redovito isplaćuje naknade koje se obračunavaju prema proizvedenoj količini električne energije. Tako je HEP, prema svojim tvrdnjama, za 2023. godinu isplatio više od 2 milijuna eura, a za 2024. godinu planira isplatu veću od 1,4 milijuna eura.
Pomoć u sporu
Ipak, HEP naglašava da će nastaviti koristiti pravna sredstva kako bi zaštitio svoje poslovne interese dok ne dođe do konačnog rješenja u sudskim postupcima. Međutim, tumačenje Vlade FBiH iz 2024. godine jasno je stavilo do znanja da HEP nema pravo na smanjenje naknada i da je dužan plaćati veću naknadu za korištenje Buškog jezera, što bi moglo pomoći i oko rješenja aktualnog sudskog spora.
Ovaj stav Vlade temelji se na izmjenama zakona iz 2021. godine, koje su jasno definirale obveze elektroprivrednih tvrtki za korištenje hidroakumulacijskih površina. Zakon je bio osmišljen u cilju pravednije raspodjele prihoda od prirodnih resursa, što uključuje i naknade koje HEP mora uplatiti Livnu i Tomislavgradu.
Ove lokalne zajednice sada traže pravdu kroz sudske postupke, pozivajući se na jasno tumačenje Vlade i njezine odredbe, koje ne ostavljaju prostora za smanjenje iznosa naknada. Za sve strane najbolje je što prije okončati cijeli slučaj. HEP-u jer bi izbjegao plaćanje dodatnih kamata, a Livnu i Tomislavgradu je taj novac važan za očuvanje lokalne zajednice.