Hrvatska, iako mala, dijeli iste društveno-političke procese koji obilježavaju zapadne zemlje. Kao članica EU, prati trendove SAD-a i Velike Britanije, pa se kroz prilike u Hrvatskoj mogu lakše razumjeti globalna kretanja. Zbog toga je korisno pratiti što se ondje zbiva, jer se slični obrasci mogu pojaviti i kod nas.
Usporedbe Hrvatske i Velike Britanije posebno su zanimljive. HRT u mnogočemu prati BBC, a politička scena pokazuje sličan odnos dviju dominantnih stranaka – HDZ-a i SDP-a – sličan odnosu torijevaca i laburista. I dok HDZ, poput konzervativaca, nastupa kao stranka desnog centra, praksa često odstupa od retorike. SDP, kao hrvatski pandan laburistima, iako kraće na vlasti, trajno je utjecao na oblikovanje društva. Uz to, pojavljuju se populističke opcije poput Mosta, DP-a i drugih, nalik britanskoj Reform UK Nigela Faragea, no ostaje pitanje donose li pravu alternativu.
Hrvatska se, kao i Britanija, suočava s rastom migracija, inflacijom, poskupljenjem nekretnina te padom životnog standarda. Pojavljuje se i represija nad slobodom govora te cenzura na društvenim mrežama, dok problemi poput kriminala i migrantskih bandi nerijetko ostaju bez pravog rješenja. Uz sve to, Hrvatsku dodatno opterećuje nerazriješena povijesna podjela NDH–NOB, koja i danas snažno oblikuje političke sukobe, identitet i javni diskurs.
Društvene napetosti kulminiraju kroz događaje koji pune medije – sporove oko Jasenovca, javne polemike, kulturne sukobe, pa i fizičke incidente. Godina 2025. u Hrvatskoj se tako opisuje kao vrijeme snažne polarizacije, nalik onoj u SAD-u 2020. godine. Jasno je da ovo nisu prolazni trendovi, već duboke društvene pukotine koje postaju sve vidljivije, a institucije i elite izbjegavaju suočavanje s njima.
Hoće li se situacija smiriti ili zaoštriti, teško je predvidjeti, no sadašnje stanje dugoročno je neodrživo. Hrvatska se kreće prema velikoj društvenoj prekretnici, a raspad postojećeg modela izgleda izvjestan – pitanje je samo koliko dubok će biti.