Najkritičnije je u Tuzli, gdje je u 14 sati indeks kvaliteta zraka iznosio 393, što spada u kategoriju opasno po zdravlje.
Stručne preporuke su jasne: boravak na otvorenom treba svesti na minimum, bez ikakvog napora, a najugroženije grupe – djeca, trudnice, starije osobe te hronični plućni i srčani bolesnici – trebaju ostati u zatvorenom prostoru.
Vrlo nezdrav zrak zabilježen je i u Sarajevu (262), Gacku (225), Vogošći (223) i Livnu (213).
U ovim sredinama povećan je rizik pogoršanja simptoma kod osoba s respiratornim bolestima poput astme, ali i negativnog utjecaja na zdravlje i kod ostalih građana.
Nezdrav zrak zabilježen je i u Hadžićima (196), Lukavcu (191), Visokom (190), Ilijašu (189), Banjaluci (168), Zenici (165), Prijedoru (156), te u Živinicama i Trebinju (154 i 153). U tim gradovima posebno se savjetuje oprez osobama sa srčanim i plućnim oboljenjima, dok se i ostalim građanima preporučuje da izbjegavaju duže zadržavanje i fizičke aktivnosti na otvorenom.
U Bihaću je zrak nezdrav za osjetljive grupe (122), dok je u Mostaru i na Ivan-sedlu stanje znatno bolje, uz umjereno onečišćenje (91 i 66), navode podaci Ekoakcije.
Indeks kvaliteta zraka zasniva se na mjerenju koncentracija lebdećih čestica PM2.5 i PM10, ozona, dušikovog dioksida, sumporovog dioksida i ugljik-monoksida. Vrijednosti od 0 do 50 smatraju se dobrima, 51 do 100 umjerenim, 101 do 150 nezdravim za osjetljive, 151 do 200 nezdravim, 201 do 300 vrlo nezdravim, dok su vrijednosti iznad 300 opasne po zdravlje.
