Prof. dr. sc. Muhamed Brka, dekan Poljoprivredno – prehrambenog fakulteta UNSA, visoškolske institucije sa najdužom tradicijom istraživanja konjogostva u BiH, uputio je ozbiljnu kritiku Vladi Hercegbosanske županije i Općini Livno zbog odluke da izradu stručne studije o livanjskim divljim konjima povjere Agromediteranskom fakultetu iz Splita i udruzi građana „Institut za regionalni razvoj“ Mostar, bez prethodne konzultacije sa relevantnim fakultetima i naučnim autoritetima u BiH i regiji.
– Očuvanje livanjskih konja, kao autohtonog genetskog resursa BiH, zahtijeva uključivanje najkompetentnijih institucija koje imaju dugogodišnji znanstveni, stručni i nastavni angažman u području konjogojstva, stočarstva, populacione genetike i veterinarskih nauka. Međutim, ključne institucije u BiH su potpuno zaobiđene – navodi Brka.
Zaobiđene ključne institucije
On posebno ističe da su iz procesa izostavljeni Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu, gdje su djelovali međunarodno priznati stručnjaci Fahrudin Hrasnica i Refik Telalbašić, te Agronomski i Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru, čiji profesori rade na pašnjačkim sistemima, ruralnom razvoju i očuvanju autohtonih populacija.
Brka upozorava da Agromediteranski fakultet iz Splita nema istraživačku tradiciju u području divljih konja niti upravljanja pašnjačkim ekosistemima, a udruga građana „Institut za regionalni razvoj“ Mostar nije naučna institucija i ne posjeduje stručnu ekspertizu u stočarskoj genetici, ekologiji ili konjogojstvu.
– Povjeravanje ovako specijaliziranog posla subjektima bez odgovarajućih referenci odstupa od akademskih i javnih standarda, a istovremeno ignorira kapacitete koje Bosna i Hercegovina posjeduje unutar svojih institucija i među svojim znanstvenicima – ističe Brka.
Dio kulturnog identiteta
On podsjeća da livanjski konji predstavljaju dio kulturnog identiteta Livanjskog kraja i značajan prirodni resurs BiH. Prema Brki, u svim državama EU studije upravljanja autohtonim populacijama uključuju nacionalne znanstvene institucije i stručnjake sa referencama u konzervacijskoj genetici, populacionom upravljanju, pašnjačkim ekosistemima i tradicionalnom stočarstvu.
Brka također naglašava: “Da su posao trebali dobiti hrvatski kadrovi, to bi bilo prihvatljivo, recimo Agronomski fakultet u Zagrebu ili Fakultet biotehničkih znanosti u Osijeku. Ove institucije svojim znanstvenim radom i međunarodnim referencama mogu odgovoriti na svaki projekat iz domena poljoprivrede i stočarstva. Ni tada, međutim, nije ispoštovana transparentnost.”
Zbog svega navedenog, Brka poziva Vladu HBŽ i Grad Livno da:
– Revidiraju odluku o dodjeli izrade studije,
– Pokrenu novi, transparentan i stručan proces izbora nositelja izrade studije,
– Formiraju interdisciplinarnu komisiju s uključenim Poljoprivredno-prehrambenim fakultetom Univerziteta u Sarajevu, Agronomskim i Prehrambeno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Mostaru, te relevantnim profesorima sa Sveučilišta u Zagrebu i Osijeku.
– Očuvanje livanjskih divljih konja mora biti vođeno znanstvenim činjenicama, institucionalnom odgovornošću i uključivanjem najkompetentnijih stručnjaka iz BiH i regije. Samo takav pristup može osigurati dugoročnu zaštitu ove populacije, koja predstavlja ne samo prirodno, nego i kulturno nasljeđe BiH“, zaključuje Brka.
On upozorava da, ukoliko ne bude reakcije, odluka o dodjeli posla Sveučilištu u Splitu i udruženju građana može biti shvaćena kao korupcija, znanstveno šarlatanstvo i neodgovorno upravljanje resursima, što može negativno uticati na očuvanje prirodnog i turističkog potencijala livanjskih konja. (avaz)
