Pitanje državne imovine na prvi pogled djeluje tehnički, ali ima dalekosežne posljedice za cijelu Europu. U suštini, riječ je o tome hoće li Bosna i Hercegovina ostati suverena država ili će pasti pod snažniji utjecaj vanjskih aktera poput Srbije i Rusije, piše Loyal
Bosna i Hercegovina želi pristupiti NATO-u. Međutim, pristupanje Savezu prijeti da propadne zbog jedne naizgled očigledne stvari: svi vojni objekti u zemlji moraju biti u državnom vlasništvu. Od ukupno 63 lokacije, njih 23 nalaze se na teritoriji Republike Srpske – a vlasti tog entiteta odbijaju da ih prenesu na državu. To nije samo problem za Bosnu i Hercegovinu, već i sigurnosno-politički rizik za cijelu Europu.
Ovo u svom posljednjem broju prenosi njemački magazin Loyal, stručni časopis za sigurnosnu i obrambenu politiku. Prvenstveno ga čitaju pripadnici Bundeswehra, rezervisti, političari i stručnjaci iz oblasti sigurnosti. Riječ je o publikaciji koja ima stabilnu i utjecajnu publiku unutar vojnih i političkih struktura Njemačke. Tiraž magazina iznosi 125.000 primjeraka, što ga čini jednim od značajnijih specijaliziranih sigurnosno-političkih izdanja u Njemačkoj.
Kako se navodi u tekstu, u državno vlasništvo u Bosni i Hercegovini spada nešto više od 53 posto teritorije zemlje, uključujući 2,7 miliona hektara šuma, pašnjaka, rijeka, kao i brojne vojne objekte. Tko kontrolira te resurse, faktički ima moć u državi. Bosna i Hercegovina je među najšumovitijim državama Europe – 46 posto teritorije je pod šumom.
Izvoz drveta donosi gotovo 100 milijuna američkih dolara godišnje, ali korupcijski slučajevi u šumarstvu pokazuju koliko je sistem podložan kriminalnim strukturama. Slično je i s drugim prirodnim bogatstvima: boksit u Hercegovini, nalazišta uglja u srednjoj Bosni, izvori mineralne vode širom zemlje.
U više navrata otkrivani su slučajevi u kojima su lokalni političari dodjeljivali koncesije bez transparentnih procedura. tko kontrolira rijeke, kontroliše i hidroelektrane – a time i značajan dio energetskog sektora.
