U fokusu regionalne javnosti ponovno se našla nabava vojne opreme Srbije, nakon što su iz Beograda stigla pojašnjenja o svrsi kupnje nadzvučnih projektila. Dok vojni vrh poručuje kako razloga za zabrinutost nema, pojedine diplomatske izjave dodatno su podigle ton i otvorile nova pitanja o odnosima u regiji.
Mojsilović: Rakete nisu usmjerene na susjedne države
Načelnik Glavnog stožera Vojske Srbije, general Milan Mojsilović, pokušao je smiriti reakcije koje su uslijedile nakon objave o nabavi raketnog sustava. Naglasio je kako Srbija ostaje predana miru i stabilnosti te odbacio tvrdnje da su projektili namijenjeni državama u okruženju.
“Te rakete nisu kupljene za Zagreb, Sarajevo ili Podgoricu, te rakete kupljene su za sve koji ne misle dobro Srbiji i misle svoje nacionalne i druge interese nametati oružanim putem. Definitivno smo opredijeljeni za mir, za regionalnu stabilnost, posvećeni smo miru, imamo velike projekte ne samo u Vojsci Srbije nego i u cijeloj Srbiji”, rekao je Mojsilović za TV Pink.
Ujedno je poručio i kako “nema razloga za nervozu u regiji”, ističući da je riječ o obrambenom opredjeljenju.
Radi se o nadzvučnim projektilima CM-400 koje je Srbija nabavila od Kine, a njihova kupnja izazvala je brojne političke reakcije, osobito u Hrvatskoj.
Hrvatska traži sjednicu Vijeća za obranu
Reakcije nisu izostale ni s hrvatske strane. Premijer Andrej Plenković najavio je inicijativu prema predsjedniku Zoranu Milanoviću kako bi se sazvala sjednica Vijeća za obranu. Takav potez dolazi u kontekstu procjene sigurnosnih okolnosti i potrebe za zajedničkim stavom državnog vrha.
U sličnim situacijama u prošlosti, nabava naprednog naoružanja u regiji redovito je izazivala političke napetosti i dodatno opterećivala odnose među državama.
Diplomat zaoštrio retoriku: spomenuo Thompsona i “ZDS”
Dok je vojni vrh pokušao smiriti situaciju, diplomat Zoran Milivojević dodatno je zaoštrio retoriku u izjavi za Kurir.rs, iznijevši niz kritika na račun Hrvatske.
“Ti odnosi su ovakvi zahvaljujući Hrvatskoj i to nije krivica srpske strane. Hrvatska je ta koja stalno inzistira na nekim svojim uvjetima: da Srbija prizna da je agresor, da je krivac za ratove devedesetih. Hrvatska je ta koja je sklopila vojni savez s Albanijom i lažnom državom Kosovo. Hrvatska je ta koja se stalno trudi blokirati proces dijaloga, ne pokazuju da imaju ni volje ni želje da se odnosi pomaknu s mrtve točke”, naveo je Milivojević.
U nastavku je iznio i šire političke ocjene, među kojima je posebno odjeknula njegova izjava:
“Srbija jest za dobre odnose sa Hrvatskom, ali to ne može biti pod hrvatskim uvjetima koji odudaraju od povijesti, prava, pravde i svega što je normalno i racionalno. Također, unutarnja politika svake zemlje umnogome oblikuje i njezinu vanjsku politiku, a unutarnja politika Hrvatske ima svoje korijene u HDZ-u, Thompsonu koji viče “Za dom spremni” i veličanju ustaštva. A ne smijemo zaboraviti da su više puta pokazali da nisu imali dobre namjere prema nama i da su njihove službe imale veliki utjecaj u svemu što se događalo u Srbiji prije godinu dana”, zaključio je Milivojević.
Poruke o miru uz rast napetosti
I dok službeni Beograd poručuje kako je riječ o obrambenom potezu i naglašava opredijeljenost za mir, reakcije iz regije i oštra diplomatska retorika pokazuju da ovakve odluke i dalje snažno utječu na političku dinamiku u jugoistočnoj Europi.
Nabava naprednih raketnih sustava, poput kineskih CM-400 projektila, u pravilu izaziva dodatnu pozornost jer otvara pitanje ravnoteže snaga i sigurnosnih procjena među susjednim državama.
