Sramotan je potez Višnje Lončar, Hrvatice podrijetlom iz Širokog Brijega. Darovala je francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu knjigu “Heroji Mostara” o “srpsko-hrvatskoj agresiji na grad Mostar”
Jedna je veleposlanica podnijela ostavku, a kolega iz kvote odlazećeg hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, biranog glasovima Bošnjaka, traži novi posao. Slična sudbina očekuje ukupno 17 aktivnih diplomata, veleposlanika i generalnih konzula koje je na pozicije, ponajprije stranačkom podobnošću, postavio Komšić. Radi se o osobama od osobnih tajnica do savjetnika, prodavačica parfema, profesora, pilota JNA, ali definitivno najviše novinara i urednika, čime je Komšić uz sustav nagrađivanja nastojao zadobiti i medijsku zaštitu. A doista je široka plejada veleposlanika i generalnih konzula imenovanih na destinacije od Praga do Washingtona i Japana, od kojih su velika većina bili apologeti političkog Sarajeva i ideje unitarizma, a ponajmanje diplomatski predstavnici Bosne i Hercegovine. Značajan broj njih, što je posebno apsurdno, radio je protiv interesa Hrvata iako su na te pozicije dolazili upravo iz kvote namijenjene ovome narodu. Ovakav politički mazohizam nestat će nedugo nakon što novoizabrana legitimna hrvatska članica Predsjedništva BiH Darijana Filipović preuzme poziciju u državnom Predsjedništvu. Na najvažnijoj destinaciji na svijetu, Washingtonu, sjedi Sven Alkalaj, koji je prije toga bio pri UN-u. O njegovu stavu prema Hrvatima i pogledu na BiH najbolje svjedoči skandalozna kolumna iz Washington Timesa iz veljače ove godine. Alkalaj je suradnika Zaklade The Heritage Maxa Primorca povezao s ustašama, a hrvatski entitet s NDH. Martina Mlinarević najavila je odlazak. Bivša novinarka i književnica bila je veleposlanica u Češkoj. Bez fakultetske diplome, od Hrvatice postala Hercegovka. U ranijim televizijskim nastupima kritizirala fenomen “Komšić”, da bi na kraju postala Komšićeva veleposlanica.
Sramotan je potez Višnje Lončar, Hrvatice podrijetlom iz Širokog Brijega. Darovala je francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu knjigu “Heroji Mostara” o “srpsko-hrvatskoj agresiji na grad Mostar”.
Branimir Jukić, veleposlanik u Crnoj Gori, 2018. bio je predsjednik Županijskog odbora Demokratske fronte u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Jedan od rijetkih koji se nije okaljao protiv interesa Hrvata jest Mato Zeko, diplomat s iskustvom u obrambenim i sigurnosnim strukturama, koji je obnašao veleposlaničke dužnosti u Jordanu i Japanu. Slavko Matanović, bivši ministar prometa i veza BiH i pilot JNA, imenovan je veleposlanikom u Jordanu. Robert Burić, magistar poslovne ekonomije i član mostarske navijačke skupine Ultras, preuzeo je dužnost generalnog konzula u Münchenu.
Ivan Orlić karijerni je diplomat i veleposlanik u Rusiji, odakle pokriva i Kazahstan. Darijo Novalić, bivši vlasnik i urednik magazina Start, veleposlanik je u Sloveniji. Vesna Andree Zaimović, novinarka i osnivačica portala Radiosarajevo, veleposlanica je u Španjolskoj. Ministar Davor Bunoza nije želio susresti se sa španjolskim kolegom u njezinoj prisutnosti. Bojan Šošić, veleposlanik u Švedskoj i član radikalnog Kruga 99, zagovara unitaristički model uređenja BiH i kritizira konstitutivne narode, što je u suprotnosti s Daytonom. Dragan Mihaljević bivši je generalni konzul u Milanu, a sada je u Istanbulu. Igor Žontar, veleposlanik pri Svetoj Stolici, na diplomatsku je dužnost došao iz obrazovnih i crkvenih institucija.
Vanja Filipović, šef Misije BiH pri NATO-u i bivši Komšićev savjetnik, preko LinkedIna traži novi posao. Danka Savić, bivša novinarka i veleposlanica u Češkoj i Španjolskoj, danas predstavlja BiH pri OESS-u u Beču. Zoran Perković, veleposlanik at large, našao se u javnosti zbog slučaja iz 2017. i pitanja naknade za najam stana u Zagrebu. Viktorija Ketelhut, bivša tajnica u Komšićevu uredu, imenovana je veleposlanicom at large, čime je ponovno otvoreno pitanje stručnih kriterija.
Ova imenovanja pokazuju kako stranačka bliskost, a ponajprije orijentiranost za unitaristički projekt, ima prednost pred iskustvom i stručnosti. Posebno je porazno kada se kadrovi iz hrvatske kvote zalažu za političke koncepte koji zanemaruju ravnopravnost Hrvata. Promjena u Predsjedništvu prilika je za prekid takve prakse. Diplomacija mora predstavljati državu i njezine narode. Vrijeme je da se i hrvatski glas o Bosni i Hercegovini čuje izvan njezinih granica – jasno, argumentirano i bez posrednika koji interese vlastite političke opcije stavljaju ispred ravnopravnosti hrvatskog naroda.