Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je ovog tjedna da bi naredne godine mogla početi izgradnja autoceste od Mrkonjić Grada prema Banjaluci, čime bi konačno bio pokrenut jedan od najduže najavljivanih infrastrukturnih projekata u regiji.
– To će vjerovatno početi iduće godine, ostalo je još da se na skupštini riješe neki problemi u vezi sa urbanizmom – rekao je Dodik.
Iako to nije eksplicitno navedeno, riječ je o dionici koja predstavlja dio mnogo šireg projekta: autoceste Banjaluka – Split, o kojem se govori već više od desetljeća, piše BiznisInfo.ba.
Autocesta duga 186 kilometara: više od polovine kroz Republiku Srpsku
Planirana autocesta Banjaluka – Split imala bi ukupnu dužinu od oko 186 kilometara. Prema ranijim projektnim dokumentima:
-99 kilometara prolazilo bi kroz Republiku Srpsku
-oko 65 kilometara kroz Federaciju BiH
-približno 22 kilometra kroz teritoriju Hrvatske, do čvora Čaporice
Dionica čiju je izgradnju sada najavio Dodik odnosi se na smjer Banjaluka – Mrkonjić Grad, što je oko polovine autoputa Banjaluka – Mliništa, kako se zove cijeli dio kroz RS koji je praktično kičme cijele prometnice.
U svibnju ove godine Vlada RS donijela je Odluku o izradi Plana parcelacije za dionicu Banjaluka jug – Mrkonjić Grad, dužine oko 44 kilometra, čime je projekat prvi put nakon dugo vremena ušao u konkretniju fazu.
Plan se izrađuje na osnovu Idejnog rješenja trase Glamočani – Banjaluka – Mrkonjić Grad – Glamoč – Livno – granica Hrvatske, koje datira još iz 2011. godine.
Zašto je ova autocesta važna?
Iako se u javnosti često navodi da je cilj povezivanje unutrašnjih dijelova Republike Srpske, suština projekta je znatno šira.
Autoceste se, po pravilu, ne grade zbog lokalnog prometa – oni služe za međudržavno i regionalno povezivanje, razvoj trgovine, industrije i turizma. U ovom slučaju, riječ je o izravnom povezivanju Banjaluke i Splita, ali i o alternativnom pravcu prema sjevernoj Hrvatskoj iz Dalmacije.
Za stanovnike Dalmacije, ovaj put bi značio kraću vezu prema Zagrebu i srednjoj Europi, dok bi za zapadne krajeve Republike Srpske predstavljao najvažniji infrastrukturni projekat u posljednjih nekoliko desetljeća.
Problem: Federacija BiH i Hrvatska bez konkretnih koraka
Iako vlasti RS-a u posljednje vrijeme ponovo intenziviraju aktivnosti, situacija je znatno drugačija u Federaciji BiH i Hrvatskoj.
U Federaciji BiH ovaj projekat nikada nije bio visoko na listi prioriteta, budući da trasa prolazi kroz područja bez većih urbanih i industrijskih centara. Zbog toga je vjerojatno da bi, čak i ako dođe do realizacije, dio kroz FBiH mogao biti izgrađen kao brza cesta, a ne autocesta.
Slična situacija je i u Hrvatskoj. Iako je još 2014. godine projekat dobio političku podršku, kasnije je procijenjeno da bi nova prometnica mogla smanjiti promet na autoputu Zagreb – Split, što bi dovelo do gubitaka od cestarina. Zbog toga je, kako su ranije pisali hrvatski mediji, interes Zagreba u posljednjim godinama znatno oslabljen.
Projekat star više od 15 godina
Ideja o autocesti Banjaluka – Split prvi put je službeno predstavljena još 2008. godine, a 2014. su čak prikazana idejna rješenja, uz interes kineske kompanije Sinohydro. Tada se govorilo da bi cijela trasa mogla biti završena do 2026. godine, ali se ispostavilo da su to bile preoptimistične procjene.
Ipak, u posljednje dvije godine projekat se ponovo aktivirao, posebno kroz:
-odluke Vlade RS o prostorno-planskoj dokumentaciji
-razgovore sa institucijama BiH i Hrvatske
-ponovno uključivanje teme u zajedničke bilateralne razgovore
Ključno pitanje: hoće li radovi zaista početi?
Iako najava o početku gradnje u 2026. godini djeluje ohrabrujuće, ostaje niz otvorenih pitanja – od financiranja, preko usklađivanja sa Federacijom i Hrvatskom, do realne dinamike radova.
Stručnjaci upozoravaju da daljnje odgađanje može imati ozbiljne posljedice po zapadne krajeve Republike Srpske, koji već godinama trpe depopulaciju, slab privredni razvoj i lošu prometnu povezanost.
Ukoliko bi autocesta zaista bila izgrađena, imao bi strateški značaj ne samo za RS, već i za regionalnu povezanost BiH sa Europskom unijom i Jadranom.
Za sada, ostaje da se vidi hoće li najava iz 2025. godine konačno označiti prelazak sa političkih obećanja na stvarne radove – ili će se ovaj projekat i dalje zadržati u kategoriji velikih, ali neostvarenih planova.
