Bh. građani od sada mogu sami proizvoditi energiju i višak prodavati na tržištu

Koristeći potencijal obnovljivih izvora energije, vjetra i sunca, koji BiH ima, stanovništvu, ali i gospodarskim subjektima značajno je olakšana procedura dobivanja dozvola za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kao i za njezinu prodaju na tržištu

U Federaciji BiH napravljen je važan iskorak na planu uređenja energetskog sektora prema pravilima i standardima Europske unije, kao i Europske energetske zajednice, piše Večernji list BiH.

Prodaja na inozemnom tržištu

Od seta energetskih zakona – Zakona o električnoj energiji, Zakona o energiji i regulaciji energetske djelatnosti i Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije, koji su potvrđeni početkom tjedna na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, koristi bi trebali imati najviše krajnji korisnici, odnosno stanovnici ovog entiteta kojima će, uz kvalitetniju i stabilniju opskrbu, biti omogućeno da sami proizvode energiju iz obnovljivih izvora, ali i da se udružuju u energetske zajednice te višak proizvedene energije prodaju na tržištu.

Koristeći potencijal obnovljivih izvora energije, vjetra i sunca, koji BiH ima, stanovništvu, ali i gospodarskim subjektima značajno je olakšana procedura dobivanja dozvola za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kao i za njezinu prodaju na tržištu. Dosadašnja destimulirajuća i komplicirana pravila to su onemogućavala. Elektroprivredama ovaj zakon s jedne strane ukida monopol nad prodajom električne energije stanovništvu, a s druge otvara mogućnost prodaje na inozemnom tržištu sa smanjenim opterećenjem opskrbe domaćeg tržišta koje bi novim zakonima trebalo napraviti iskorak prema neovisnosti od postojećih velikih sustava. Neke od odredbi novog seta zakona, posebice one koje se tiču za okoliš prihvatljive proizvodnje i dekarbonizacije, bit će mnogo bolnije za JP Elektroprivreda BiH nego za JP Elektroprivreda HZ HB jer je prvo poduzeće u značajnoj mjeri oslonjeno na proizvodnju energije iz tzv. prljavih izvora, rudnika ugljena. Usvajanje seta energetskih zakona, u čiju su izradu bile aktivno uključene međunarodne organizacije, poput američkog USAID-a i njemačkog GIZ-a, pobjedom smatraju i aktivisti za zaštitu rijeka jer njima je stavljena točka na gradnju malih hidrocentrala koje su doslovno uništile ljepotu mnogih rijeka u Federaciji BiH koje su završile u cijevima i od čije su proizvedene energije profitirali samo pojedinci.

Među usvojenim zakonima najvažniji je Zakon o električnoj energiji. Njime se uređuju elektroenergetska politika i planiranje, elektroenergetske djelatnosti, dozvola za obavljanje i regulacija elektroenergetske djelatnosti, proizvodnja električne energije, izgradnja elektrana, distribucija, opskrba i trgovina električnom energijom, trgovina električnom energijom, skladištenje energije, krajnji kupci, agregacija distribuiranih resursa, elektromobilnost, sigurnost opskrbe, izgradnja, rekonstrukcija, korištenje i održavanje elektroenergetskih objekata, upravni nadzor i regulatorni nadzor, ali i kaznene odredbe, kao i druga pitanja od značaja za uređenje sektora električne energije u Federaciji BiH. Za stanovništvo je ovaj zakon značajan jer im otvara mogućnost da pojedinačno ili udruženi u energetske zajednice proizvode te istodobno prodaju struju koju sami proizvedu putem ugovora o otkupu struje.

Kupac-proizvođač

Zakonom o električnoj energiji uspostavlja se koncept prosumera (kupac-proizvođač). Pojednostavljenim procedurama mali elektroenergetski subjekt neće biti obvezan posjedovati dozvole za proizvodnju struje u elektranama instalirane snage do jedan megavat, proizvodnju struje isključivo za vlastite potrebe bez isporuke u distributivnu mrežu, kao ni proizvodnju struje u novim elektranama najdulje do šest mjeseci od dana pribavljanja odobrenja za upotrebu postrojenja. Propisana je i mogućnost poticaja za one koji namjeravaju struju proizvoditi iz obnovljivih izvora energije. Elektrane će moći graditi fizičke i pravne osobe koje zadovoljavaju kriterije pouzdanosti i sigurnosti, konkurentnosti proizvodnih postrojenja, zaštite javnog zdravlja i okoliša uz osiguranje trajne kontrole utjecaja na okoliš. Energetska zajednica, koja će morati dobiti dozvolu Regulatorne komisije za energiju FBiH za obavljanje djelatnosti, moći će proizvoditi energiju, imati sustav opskrbe, upravljati potrošnjom te pružati usluge punjenja električnih vozila. U obrazloženju predloženog Zakona o električnoj energiji naglašeno je da se pojednostavljuje procedura priključenja energetskih postrojenja instalirane snage do 23 kilovata, za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije za vlastite potrebe te više neće biti potrebne urbanističke, građevinske i uporabne dozvole za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije.

Zakonom o obnovljivim izvorima energije definiran je način promoviranja korištenja obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije, obvezujući ciljevi, odnosno udio OIE u ukupnoj potrošnji energije u Federaciji BiH, tehnologije njihova korištenja, istraživanje potencijala, kao i poticajne mjere te izdavanje jamstva podrijetla za električnu energiju proizvedenu iz OIE i vođenje registra o izdanim jamstvima podrijetla. Zakonom o energiji i regulaciji energetske djelatnosti uređuje se način utvrđivanja i provođenja energetske politike i planiranja razvoja, ali i druga pitanja koja su od interesa za sve energetske djelatnosti i oblike energije, uključujući i prirodni plin, naftu i naftne prerađevine te toplinsku energiju. Ovim se zakonom propisuje i obveza da ugroženi kupac ima pravo na subvencioniranje dijela troška za potrošenu energiju te da se zaštićenom kupcu ne može prekinuti distribucija struje zbog neplaćanja.

Večernji.ba