Plan rasta EU-a žrtva je obračuna “trojke” i SNSD-a te SDA-ove “obrane” države
Iako su sredstva EU-a iz Plana rasta za zapadni Balkan važna prilika za ubrzanje ekonomskog razvoja i integracije Bosne i Hercegovine u europske strukture, pitanje koje se trenutačno postavlja nije samo hoće li vlasti uspjeti doći do tih sredstava već i hoće li političke nesuglasice unutar BiH, opterećene sporovima oko Ustavnog suda, blokirati taj put. Potkraj tjedna Izaslanstvo Europske unije u BiH izvijestilo je kako je Europska komisija obavijestila vlasti u BiH da će zbog izostanka dovršetka reformskog plana zemlja biti suočena sa smanjenjem predviđenih sredstava za 10%. Umjesto izvornih 1,085 milijardi eura, Bosna i Hercegovina sada ispunjava uvjete za sredstva u vrijednosti do 976,6 milijuna eura. Ovo smanjenje nije samo simbolična mjera već jasno upozorenje da su politička nesuglasja unutar BiH, u ovom slučaju prvenstveno nesuglasice oko pitanja Ustavnog suda, ozbiljna prijetnja za europsku budućnost zemlje. I ne samo to. Naime, Instrument za reforme i rast, koji čini središnji element Plana rasta, temelji se na provedbi ključnih reformi. Zemlje koje uspješno provedu ove reforme mogu koristiti značajna sredstva, dok će one koje se opiru biti suočene sa smanjenjem financijskih iznosa. U tom kontekstu neprovođenje reformi, i to zbog političkih nesuglasica, ozbiljno ugrožava pristup BiH sredstvima koja su joj potrebna za modernizaciju i jačanje njezinih institucija.
Kosovo i BiH iznimke
Najveći izazov s kojim se BiH suočava u provedbi Plana rasta nije samo u pripremi i usuglašavanju reformskih mjera već u dubokim političkim nesuglasicama koje koče napredak. Ključna točka nesuglasica odnosi se na Ustavni sud, čiji su mandat i sudbine trenutačno predmet dugotrajnih prijepora između vodećih političkih stranaka, a posebno između bošnjačkog SDA i SNSD-a Milorada Dodika. Za političke aktere u BiH, posebno one iz Republike Srpske, pitanje Ustavnog suda predstavlja simbolički i politički izazov. SNSD Milorada Dodika već dulje vrijeme zahtijeva reformu ili čak ukidanje Ustavnog suda BiH, koji optužuju da je previše orijentiran prema bošnjačkim interesima. S druge strane, SDA i bošnjačke stranke inzistiraju na očuvanju trenutačnog ustavnopravnog okvira koji im omogućava da zadrže utjecaj na važne pravosudne institucije.