Branitelji se prisjetili četvorice pripadnika HVO-a iz Zenice poginulih na planini Šator

Iako u proljeće 1993. zajedno sa svojim narodom doživljavaju u novijoj povijesti nezapamćen progon sa svojih ognjišta od daleko brojnije Armije R BiH, ojačane borcima iz islamskih zemalja, progon praćen brojnim zločinima, ubojstvima, logorima, uništavanjem i pljačkom imovine i rušenjem sakralnih objekata, pripadnici zeničkih postrojbi HVO-a bitke za slobodu svog naroda, ali i uspostavu trajnog mira u BiH nastavljaju na ratištima diljem BiH.

 

U jednoj takvoj bici, na planini Šator, najdominantnijoj koti nad Livanjskim poljem, na jučerašnji dan, prije točno 29 godina, 30. lipnja 1995. ginu četvorica Zeničana: Marijan Jonjić, Ljupko Kolak, Anto Suknjov i Valentin Lekić, koji su zajedno s drugim pripadnicima postrojbi Zbornog područja Vitez držali položaje prema srpskim snagama na području Lisa kose koje pripadnici srpskih vojnih postrojbi pokušavaju vratiti pod svoj nadzor.

 

To im nije uspjelo, crte su ostale pod kontrolom HVO-a, a cijenu udara na ovu strateški važnu kotu životima plaćaju spomenuta četvorica pripadnika HVO-a iz Zenice. – Unatoč gubitku, pogibiji branitelja, crte su održane i stabilizirane te su postale polazište za sve buduće operacije Oluju, Maestral i Južni potez koje su dovele do završetka rata i potpisivanja Daytonskog sporazuma. S kote koju smo sačuvali krenulo se dalje preko Strmice za Knin te preko Mliništa prema Šipovu, Jajcu i Banja Luci – kazao nam je Željko Ljubanić, ratni zapovjednik zeničkih postrojbi HVO-a.

 

Da doprinos onih koji su živote položili na oltar Domovine nije zaboravljen, pokazali su, uz obitelji četvorice poginulih na Šator planini, njihovi suborci, kao i predstavnici udruga HVO-a Grada Zenice. Na 29. godišnjici pogibije, paljenjem svijeća pred spomen-obilježjem ispred crkve te misom zadušnicom u župnoj crkvi sv. Juraja u Vitezu odali su im dužnu počast.

Večernji.ba