Federalno ministarstvo okoliša i turizma održalo je danas javnu rasprava o projektu izgradnje vjetroelektrane Gradina kod Tomislavgrada.
Mještani više naselja u općini Tomislav izrazito su negadovali na izlaganje, a predstavljačima je oštru poruku uputio jedan od stanovnika općine Tomislavgrad.
“Nismo mi ovdje rezervat za predatore iz Hercegovine, koji nam uništiše sve. (…) Mi vas ne želimo ovdje, nikako! (…) Za čega nama treba struja, gdje su nam tvornice? (…) Mi dobivamo struju sa Salakovca, kad nam pokisnu žice nemamo struje. Odnijeli ste nam Buško jezero, odnijeli ste nam brda. (…) Recite gospodo, jeste došli ovdje zarađivati na nama, e nećete!”
Mještani Brišnika, Cebare, Bukovice, Mrkodola i drugih obližnjih sela već su ranije izrazili negodovanje te naveli nekoliko razloga zašto ovaj projekt ne treba dobiti dozvolu
Lokalno stanovništvo tvrdi da nije tražena suglasnost lokalnih zajednica, da nisu provedene konzultacije s mještanima, koje su inače zakonom predviđene. O idejnom projektu su saznali u kolovozu 2025. godine, a od tada su prikupili više od 600 potpisa protiv izgradnje.
Koncesija za VE Gradina zapravo je dodijeljena još davne 2008. godine, i to s predviđenom snagom od 100 MW, iako je Elektroprijenos 2016. godine izdao uvjete za priključak za svega 41,6 MW kao maksimalna prenosna sposobnost mreže.
VE Gradina, nositelj projekta/investitor, dostavio je Federalnom ministarstvu okoliša i turizma Zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš za Projekt izgradnje vjetroelektrane „Gradina“ ukupne instalirane snage do 100 MW, stoji na stranicama ministarstva od listopada 2025. godine.
Investitor navodi da je javnost imala mogućnost uvida u dokumentaciju za ovaj projekt vrijedan 200 milijuna eura.
Upravo je danas u Tomislavgradu predstavljena prethodna procjena utjecaja na okoliš, a na sve upite o koncesijama iz ministarstva su odbili govoriti. Valja istaknuti kako je urbanistička dozvola izdata prošle godine, a tek danas se održala javna rasprava o utjecaju na okoliš, što nije, smatraju mještani, proceduralno ispravno.
Mještani su poručili da neće pristati na bilo koju instaliranu snagu te kako će pred bagere stari svojim tijelima. “Stat ćemo pred bagere i reći: ‘Nećeš!’”, rekao je jedan od mještana.
Stanovnici pak tvrde da se procjene utjecaja na okoliš koje ne obuhvaćaju utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta voda baziraju na zakonu koji je proglašen neustavnim. Također, podsjećaju da Hercegbosanska županija tada nije imala važećeg prostornog plana, a Općina Tomislavgrad ga još uvijek nema.
Ustavni sud Federacije BiH je zakon o koncesijama proglasio neustavnim u rujnu 2007. godine, a navedeni razlog jest upravo kršenje prava lokalnih samouprava.
VE Gradina svoj je ugovor o koncesiji potpisala u travnju 2008. godine, s dodatkom ugovoru iz veljače 2009. godine. Međutim, nova presuda Ustavnog suda FBiH kaže da je Zakon o koncesijama HBŽ prestaje važiti u svibnju 2008. godine.
Stoga se može zaključiti kako su ugovor, kao i dodatak, potpisani u svojevrsnom pravnom međuprostoru bez zakonske osnove za dodjelu koncesije.
Mještani se također osvrću na crpilište vode u Brišniku te izvorište u Cebari. Odogovornost je u ovom slučaju na Općini Tomislavgrad, na što je investitor i ukazao.
Stanovništvo stoga traži da Federalno ministarstvo okoliša i turizma ne daje suglasnost prije nego Općina Tomislavgrad ne ispuni zakonsku obvezu definiranja zaštitnih zona i dok ne bude izrađena neovisna hidrogeološka procjena rizika za vodocrpilišta.
Investitor ove vjetroelektrane je tvrtka VE Gradina d.o.o. sa smještajem u Tomislavgradu, međutim, osnivač tvrtke je CEMP iz Donjeg Stupnika, Hrvatska, a kojeg je osnovao Lager u vlasništvu Milenka Bašića. Navedeni su koncesiju dobili prijenosom od Vran-Dukića iz Tomislavgrada, male tvrtke koja se bavi vađenjem ukrasnog kamena i kamena za gradnju, vapnenca, gipsa, krede i škriljevca.
CEMP-u je projekt vjetroelektrane Krš-Pađene (Knin) s 48 turbina, primjera radi, samo 2023. godine donio 49 milijuna, s čistom dobiti od 14 milijuna. Da stvar bude gora ili bolja, kako za koga, komunalne naknade Bašiću plaća Hrvatska.
Bašić je optužen u Hrvatskoj za trgovanje utjecajen, davanje mita te zlouporabu položaja i ovlasti. Podmićivao je Josipu Rimac, koja je njemu i direktoru Lagera kao gradonačelnica Knina, saborska zastupnica i državna tajnica, pogodovala kod gradnje. Čija državna tajnica, zna se.
Što će se, kako i hoće li preslikati na Gradinu kod Tomislavgrada, ostaje za vidjeti.
Ono što je jasno bila je današnja poruka i komentar na investitora izravno povezanog s Lagerom. “Gradite vjetroelektranu u Posušju”, poručili su mještani.
“Ima li itko ovdje normalan da vjeruje Milenku Bašiću”, pitao je jedan od mještana.
Predstavnici mjesnih zajednica najavili su nove tužbe Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.
Gotovo da nema problematike koje se mještani danas na javnoj raspravi nisu dotakli. Utjecaj na ljude, utjecaj na vrtače, arheološka nalazišta, nedostatak kumulativne procjene, samo su neke od tema.
Posebno su se pobunili i oni čije su se privatne parcele našle u cijeloj priči. Mještani tvrde da se unutar koncesijskog polja nalazi više od 100 privatnih parcela, što je smatraju protuzakonita situacija.
Koncesija se prema zakonima nije smjela ni dati ukoliko u njezininom polju postoje privatne parcele.
Nadalje, mještani su se dotaknuli i blizine turbina naseljenim mjestima. Informacija da je Vlada Hercegbosanske županije odbila zahtjev mještana da propiše na kolikoj udaljenosti se turbine smiju postaviti samo je dokaz da vlast ne brine hoće li vjetroelektrane ljudima doslovno ući u dvorište.
Osim što će narušiti krajolik, buduća vjetroelektrana bila bi smještena tek 550 metara od škole za djecu s poteškoćama u razvoju, a 700 metara od turbine je Osnovna škola Brišnik. Oba objekta tako su smještena izravno u zoni vrtloženja.
Jedan od mještana tvrdi: “Agregat, visina 130 metara, 92 metra udaljen je od prve kuće, vjetroagregat broj 2. Još tri agregata su na manje od 200 metara od kuća.”
Mještani su se pozvali na samo jedan primjer iz Europe. Danska ima jasan zakon, turbina mora biti udaljena od kuća prema jednostavnoj formuli: visina turbine množi se s deset metara. Obizorom da bi turbine Gradine bile visine 245 metara, u danskom slučaju bi od kuća bile udaljene više od dva kilometra.
Ovo ne bio jedinstven slučaj, s ovim su se borili stanovnici i u Hrvatskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji.
Investitori pak tvrde, koristeći se zakonski propisanom formulom, turbine na Gradini mogu biti postavljene tek na 371 metra od prvih kuća.
Investitori su također naveli kako neće biti buke, dok ih mještani opovrgavaju i ističu kako je buka u naseljima smještenima blizu vjetroelekrana nepodnošljiva.
Mještani su također naveli da je neprihvatljivo da se bilo kakva odluka donosi prije izrade kumulativne procjene na okoliš, obzirom da Gradina nije jedina u ovom okruženju. Podsjećamo, prema prostornom planu cijeli kraj HBŽ-a će dobiti 28 vjetroparkova s 535 vjetroelekrana.
“Zločin je da ovu elektranu promatrate kao zaseban subjekt. On se preklapa s Mesihovinom, to su dupli efekti, Oštrac… Neprihvatljivo je da se odluka donosi prije nego se izradi kumulativna procjena utjecaja na okoliš”, kažu mještani.
Iz ministarstva kažu da se prethodna procjena utjecaja na okoliš radi na temelju idejnog rješenja i treba otkriti negativne utjecaje koji bi investitoru bila povratna informacija, da vjetroelektrana ne bude tu da se izmjesti i slično.
“Hoće li investitor izmještati turbine ili ćemo mi izmještati kuće”, bilo je jedno od pitanja na današnjoj javnoj raspravi, što bi mogao biti i svojevrsni retorički zaključaj jer su mještani jasno poručili, oboje ne može.
Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma su kazali kako su danas pozvali i predstavnike vlasti iz Općine Tomislavgrad, kao i Vladu HBŽ-a, ali nitko od navedenih nije bio prisutan .
