Kada govorimo o ukupnoj vanjskoj trgovini, ona nema veliki obujam, međutim, neizostavno će imati negativan utjecaj
Stupanje na snagu odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carina za BiH koje će iznositi 30 posto izazvalo je brojne analize i komentare kako će ta odluka utjecati na vanjsku trgovinu Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država.
Jasno je kako bi američkim carinama na uvoz proizvoda iz BiH najviše bile pogođene tvrtke iz sektora namjenske industrije. Kada govorimo o ukupnoj vanjskoj trgovini, ona nema veliki obujam, međutim, neizostavno će imati negativan utjecaj na nekoliko industrijskih grana u BiH kojima će sada biti skuplje izvoziti svoje proizvode u SAD. Pritom svakako valja uputiti i na neizravne posljedice za BiH zbog carina od 15 posto prema EU.
U kontekstu vanjske trgovine s SAD-om svakako valja uputiti i na službene podatke o uvozu i izvozu, a prema podacima iz analize vanjskotrgovinske razmjene, vidljivo je kako smo lani imali suficit, dok smo preklani imali deficit u trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama. Tako smo u 2024. u SAD izvezli roba u vrijednosti od 234,5 milijuna maraka, a uvezli za 189,6 milijuna maraka. Godinu ranije SAD je imao veću korist od vanjske trgovine s BiH jer smo iz te države uvezli 252,9 milijuna maraka roba, a izvezli 203,1 milijun maraka. Još jednu godinu ranije imali smo još značajniji deficit u trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama jer smo u 2022. uvezli proizvoda i roba u vrijednosti od 328,4 milijuna maraka, a izvezli za 178,9 milijuna maraka.