Čudan led padao u Prnjavoru: Evo kakav je i o o čemu se radi

U nevremenu koje je prije dva dana pogodilo Prnjavor padala je jaka tuča, a led je bio neobičnog oblika.

Fotografije leda bizarnog oblika podijelila je stranica “BHmeteo”.

Ova vrsta grada nedavno je padala u Srbiji, a stanovnici su ih opisivali zanimljivim komentarima:

“Kao plombirani kutnjaci, “Ovo su gljive”, “Liči na glavicu luka”.

“Da bismo objasnili kako tuča poprima svoj oblik i boju, važno je pogledati njegovu strukturu i kako je nastao”, objasnio je istraživač sa Sveučilišta “Monash” dr. Joshua Soderholm za “ABC”.

Prozirni led često je jako “šiljast” i nastaje tijekom mokrog rasta, a bjelja, neprozirnija zrna leda često su više okruglasta i nastaju tijekom suhog rasta.

Istraživač je rekao kako svaka tuča počinje kao okrugli embrioni, promjera oko 1 centimetar.

“Kako počinje rasti, ledenice se počinju stvarati u svim smjerovima… to je mokra faza rasta”, rekao je dr Soderholm, prenosi Glas Srpske.

Kako se grad formira tijekom vlažnog rasta, njeni “režnjevi” su odvojeni poroznim ledom, s malim prostorima koji se pune tečnom vodom.

Kada se ova voda smrzne, formira kanale od gotovo čistog leda – poput ledenica.

“Kada se zrna grada formiraju tijekom sušnog rasta, voda počinje popunjavati praznine i tada počinjete dobijati okrugli, bijeli tip”, rekao je dr Soderholm.

Sudeći po ovome, ako pogledamo zrna leda koja mještane podsjećaju na “plombirane kutnjake”, možemo vidjeti embrij koji ima bijelu kuglu u sredini.

Ovakva zrna grada znanstveno se nazivaju oblicima kvrgave strukture.

Ponekad se led može otopiti dok pada zbog svog oblika – ako su okrugle ili nazubljene, padaju; ako su u obliku širokog diska, padaju bez prevrtanja.

“Grad promjera pet centimetara pada brzinom od oko 115 kilometara na sat, tako da može podnijeti prilično jak udarac, a grad promjera 8 centimetara pada brzinom od oko 175 kilometara na sat”, rekao je stručnjak.

Dr Soderhold je rekao kako će promjena između vlažnog i suhog rasta ovisiti o promjeni temperature i vlage u olujnoj stanici tipičnoj za ovo doba godine.

“Superćelija je jaka grmljavinska oluja s rotirajućim uzlaznim strujanjem”, objasnio je dr Soderholm.

“Ova rotacija omogućava grmljavinskoj oluji da postane puno organiziranija i dobro vođena, a ona postaje intenzivnija i traje puno duže”, kaže on.

Večernji.ba