Novi Zakon o koncesijama HBŽ ne donosi suštinska poboljšanja u upravljanju prirodnim resursima županije, nego dodatno centralizira odlučivanje i slabi ulogu lokalnih zajednica”, objavila je Hrvatska republikanska stranka navodeći kako će kupreški ogranak te stranke kroz Vijeće od načelnika tražiti ocjenu ustavnosti Zakona o koncesijama. Navode kako podaci za 2025. godinu na području Kupresa jasno pokazuju nesrazmjer: Prihod od eksploatacije prirodnih resursa (dolomit, ski staze, treset): 7.146 KM; Prihod jedne male kantine u zgradi Općine Kupres: 5.596,40 KM, te prihod od iznajmljivanja zemljišta: 187.124 KM.
”Prihodi od zakupa zemljišta ostvaruju se svake godine kao rezultat korištenja obnovljivog resursa i predstavljaju stabilan, predvidiv prihod lokalnog proračuna. Nasuprot tome, dolomit je neobnovljiv resurs, a godišnji prihod od njegove eksploatacije iznosi svega 7.146 KM, što je razmjer koji praktično izjednačava eksploataciju prirodnog dobra s prihodima skromnog komercijalnog najma jedne kantine koja uslužuje piće i kavu. Takav odnos jasno pokazuje koliko je financijski učinak koncesija za lokalnu zajednicu u praksi nizak. Dodatni problem je što zakon ne postavlja minimalne fiskalne pragove na razini samog zakona, nego ih prepušta budućoj uredbi Vlade, čime se ključni parametri naknada izmještaju iz parlamentarne kontrole i čine ovisnima o diskreciji izvršne vlasti”, navodi HRS.
Dodaju da Zakon predviđa da, ako lokalna zajednica ne dostavi mišljenje u roku od 90 dana, Vlada HBŽ može nastaviti postupak dodjele koncesije. ”Time se uloga općina svodi na formalnost. Dodatno, odluku o visini koncesijske naknade donosi Vlada HBŽ, dok zakon ne propisuje minimalni prag naknade za korištenje javnih resursa.
U praksi to znači da su i Skupština HBŽ i lokalne zajednice isključene iz ključnih financijskih odluka, dok je presudna moć koncentrirana u izvršnoj vlasti”, navodi HRS. Stranka dodaje kako Zakon ne postavlja dovoljno čvrste i obvezujuće mehanizme zaštite okoliša prije dodjele koncesija. Ne propisuje se jasno da procjena utjecaja na okoliš mora prethoditi odluci o javnom interesu, niti se definiraju obvezna i realno izračunata sanacijska jamstva koja bi štitila lokalnu zajednicu od eventualnih šteta.
”Koncesije se ne smiju dodjeljivati bez jasnih i strogo definiranih okolišnih standarda, jer posljedice eksploatacije, posebno neobnovljivih resursa poput dolomita, mogu biti nepovratne. Podsjećamo kako je Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine ranije utvrdio neusklađenost prethodnog zakonskog rješenja s Ustavom FBiH. Unatoč tome, novi zakon predviđa usklađivanje postojećih koncesija bez obvezne pravne i financijske revizije. Ovakav pristup ostavlja dojam da se postojeće stanje administrativno potvrđuje bez stvarnog preispitivanja zakonitosti i javnog interesa.
Županija HBŽ nalazi se pred povijesnom odlukom: hoće li opstati, razvijati se ili životariti. Ako prirodna bogatstva ne stvaraju razvoj, nova radna mjesta i ostanak mladih obitelji, tada je legitimno postaviti pitanje u čijem interesu funkcionira postojeći model upravljanja resursima? Upravljanje javnim dobrima mora biti transparentno, pravedno i u službi razvoja, a ne simboličnih prihoda. Stoga ćemo u Općinskom vijeću Kupres pokrenuti vijećničku inicijativu radi donošenja zaključka kojim će se načelnik općine zadužiti da, u ime Općine Kupres, pokrene postupak pred Ustavnim sudom radi zaštite ustavnog prava na lokalnu samoupravu i ocjene ustavnosti spornih odredbi Zakona o koncesijama. Zaštita javnih dobara nije političko pitanje, to je pitanje institucionalne odgovornosti prema budućnosti naše županije”, naveli su iz HRS-a.