Ocjena mobilnosti pokazuje koliko je neka putovnica jaka za putovanja. U nju ulaze države i teritoriji u koje se može ući bez vize, s vizom po dolasku, uz elektroničku autorizaciju putovanja ili brzu e-vizu.
Drugim riječima, hrvatska putovnica omogućuje ulazak u velik broj zemalja bez klasičnog postupka ishođenja vize u konzulatu. Zbog toga je Hrvatska i dalje u samom svjetskom vrhu, ispred niza većih, bogatijih i politički utjecajnijih država.
Hrvatska je prošle godine na istoj ljestvici bila četvrta. Pad za jedno mjesto je povezan s Nikaragvom. Ta je srednjoamerička država u veljači ove godine uvela obvezne ulazne vize za državljane 128 zemalja, među kojima su Hrvatska.
Ove godine je peta, ali ostaje u skupini zemalja čiji građani imaju jednu od najvećih razina putne slobode na svijetu. Hrvatska ima ocjenu mobilnosti 172 i dijeli peto mjesto sa Slovenijom, Rumunjskom, Češkom, Slovačkom, Bugarskom i Estonijom.
Time je hrvatska putovnica i dalje jača od američke, koja je na devetom mjestu s ocjenom 168. U regionalnoj usporedbi Hrvatska i Slovenija daleko su ispred Srbije i Bosne i Hercegovine. Srbija je na 32. mjestu s ocjenom mobilnosti 133, dok je Bosna i Hercegovina na 40. mjestu s ocjenom 123.
Svijet se otvara, ali ne za sve jednako
U posljednjih deset godina većina putovnica postala je jača. Sve više država potpisuje sporazume o bezviznom režimu, pa građani sve većeg broja zemalja putuju lakše nego prije.
Iako se često stječe dojam da se svijet zatvara zbog jačanja krajnje desnice i strožih migracijskih politika, podaci o viznim režimima pokazuju drukčiji trend. Broj sporazuma koji olakšavaju putovanja raste, a sve više država dobiva pristup većem broju odredišta.
Posebno snažan učinak ima bezvizni režim sa schengenskim prostorom. Schengen obuhvaća 29 europskih zemalja, pa se putovnice država koje dobiju pristup tom prostoru mogu naglo popeti na ljestvici. Među zemljama koje su zbog toga posljednjih godina najviše napredovale su Gruzija, Ukrajina i Kosovo.
Kina napreduje, SAD pao
Ljestvica pokazuje i promjene u globalnim odnosima. Kina se popela zahvaljujući većem otvaranju i novim bilateralnim sporazumima sa susjednim zemljama. Sporazum o bezviznom režimu sa Singapurom doveo je do naglog rasta putovanja između dviju zemalja.
SAD je ove godine pao za pet mjesta, na devetu poziciju. Jedan od razloga su recipročne mjere drugih država kao odgovor na strože američke vizne zahtjeve. Snaga putovnice zato nije stalna. Ona se mijenja s diplomatskim odnosima, sigurnosnim procjenama, migracijskom politikom i međunarodnim sporazumima.
Na dnu su Afganistan, Irak, Sirija i Somalija
Dok građani Hrvatske i drugih europskih zemalja mogu putovati relativno slobodno, za državljane mnogih zemalja svijet je i dalje uglavnom zatvoren.
Na dnu ljestvice nalaze se Afganistan, Irak, Sirija, Pakistan i Somalija. S afganistanskom putovnicom bez vize se može putovati u samo tri zemlje, dok je za više od stotinu destinacija potrebno unaprijed tražiti vizu u konzulatu.
Slaba putovnica ne znači samo manje turističkih putovanja. Ona može ograničiti školovanje, posao, liječenje, obiteljske posjete i profesionalne prilike. Ponekad može spriječiti i ostvarenje velikih životnih šansi, od odlaska na natjecanje do preseljenja zbog posla.
Neke zemlje lako putuju, ali teško puštaju druge
Passport Index mjeri i takozvanu gostoljubivost, odnosno koliko lako državljani drugih zemalja mogu ući u pojedinu državu. Tu se vidi veliki nesrazmjer. SAD, Kanada, Australija i Novi Zeland imaju vrlo jake putovnice, ali su njihove granice za mnoge strance relativno zatvorene.
Na drugoj strani su zemlje poput Južnog Sudana, Nigerije, Etiopije i DR Konga. Njihovi građani trebaju vize za većinu svijeta, ali njihove vlade relativno lako primaju strane posjetitelje.
Putovnice zato nisu samo putne isprave. One pokazuju koliko je svijet nejednak: nekima granice gotovo ne postoje, dok drugi za isto putovanje moraju dokazivati tko su, koliko novca imaju i zašto uopće žele ući u neku zemlju.