Isplati li se uzimati dodatke prehrani ili sve hranjivo iz njih pomokrimo? Evo što kaže nutricionistkinja

Izraz multivitamini ili dodatak prehrani koristi se za mnogo toga, od gumenih bombona, preko nekih kapsula s manje od 12 hranjivih tvari, pa do istinski kompletnih multivitamina s impresivnim formulama, kaže.

Vjerojatno ste nekad čuli nekog da kaže kako ‘ne uzima nikakve vitamine ni minerale jer je to samo bacanje novca’, a najčešća je zamjerka raznim dodacima prehrane je to da naše tijelo hranjive tvari iz njih ne apsorbira, već ih mokrenjem vrlo brzo izbacuje. Ipak, nutricionisti kažu da to nije baš uvijek tako, te da dodatke s visokokvalitetnim i bioraspoloživim multivitaminima tijelo itekako može iskoristiti, skupa sa dobrobiti svih hranjivih tvari koju iz njih dobiva. Dodataci prehrani ili multivitamini formulirani su da nam pomognu zadovoljiti dnevne preporučene količine određenih vitamina (poput C, D ili B vitamina) i minerala (poput magnezija, željeza i kalcija). A prema nutricionistkinji dr. Ashley Jordan Ferirai, da bi dodaci bili učinkoviti, trebaju u bioraspoloživom obliku sadržavati najmanje 20 esencijalnih hranjivih tvari… “Izraz multivitamini se u industriji lijekova koristi za mnogo toga; od gumenih bombona koji navodno u sebi imaju neke dobre tvari, preko kapsula koje se tako naziva premda imaju manje od 12 hranjivih tvari, pa sve do istinski kompletnih multivitamina koji se danas rade s impresivnim formulama”, objašnjava Ferira.

A osim opsežnog niza hranjivih tvari, ‘pravi’ multivitamini danas često sadrže i neke ključne fitonutrijente biljnog podrijetla i svi su mu ti sastojci skupa pakirani u kapsule, tablete, tekućine, čak i bombone, lizalice i praškove; te čine praktični dodatak koji vam pomaže popuniti neke nedostatke iz vaše prehrane. Ipak., procjenjuje se da otprilike 40% populacije ‘zapadnog svijeta’ ne zadovoljava preporučene dnevne potrebe za čak osam od 14 ključnih nutrijenata (među njima i A, C, D i E vitaminima, te mineralima folat i tiamin).

“Iako se čini da unos dobivenih hranjivih tvari (tj. iz hrane, pića i dodataka prehrani) naspram izbačenih hranjivih tvari (npr. kroz urin) čini jednostavnu jednadžbu, to nije tako”, kaže Ferira i ističe kako ta jednadžba ovisi o sposobnost pojedinog tijela da održi ravnotežu ‘svega’. “Naša tijela teže postizanju ravnoteže i nije im ‘drago’ kada je nečeg premalo, ali ni kada je nečeg previše, a o brojnim funkcijama svakog organizma ovisi tko će koliko toga izlučiti…”. Ukratko, koliko ćemo hranjivih tvari npr. popiškiti, ovisi o našem osobnom zdravstvenom statusu, osnovnom prehrambenom obrascu i statusu hranjivih tvari, dinamici crijeva, zdravlju jetre, funkciji bubrega, dnevnoj rutini suplemenata i o još mnogo toga…

Koje hranjive tvari tijelo ne iskoristi?

Vitamini topivi u vodi—uključujući svih osam B vitamina (tiamin, riboflavin, niacin, pantotenska kiselina, B6, biotin, folat i B12) i C vitamin su hranjive tvari koje ćete, kada ih uzimate kroz dodatke, najvjerojatnije brzo izbaciti iz organizma. “Vitamini topivi u vodi moraju i biti otopljeni u vodi, a tijelo ih lako koristi. Sve što tijelu pak nije potrebno tijekom tog vremena, eliminira se putem urina”, kaže dijetetičar dr. Maeson Temple koji napominje kako je svejedno važno svakodnevno unositi dovoljno vitamina topivih u vodi, budući da tijelo nema unutarnje zalihe na koje će se moći osloniti ako im se unos nekad smanji. “S druge strane, vitamine topive u mastima kao što su vitamini A, D, E i K, tijelo može i pohraniti za kasniju upotrebu”, dodao je za Mbg.

Večernji.ba