Dok je Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH mjesecima bio u blokadi, izaslanici su uredno primali visoke plaće i naknade, a ukupni iznos koji je isplaćen u 2025. godini dosegnuo je čak 1.351.427 KM.
Među njima je i Dragan Čović, koji je prema dostupnim podacima ostvario ukupna primanja od oko 97.804 KM. Njegova osnovna plaća iznosila je 6.264 KM, uz paušal od 900 KM, topli obrok, regres te dodatne naknade, uključujući i 7.000 KM za obilazak izborne baze, saznaje Klix.
No, dok su primanja rasla, rad zakonodavnog tijela bio je ozbiljno narušen.
Blokade, nedolasci i opstrukcije
Rad Doma naroda obilježile su političke blokade, nedolasci na sjednice i obaranje dnevnog reda, ponajviše od strane izaslanika HDZ-a i SNSD-a.
Iako je tijekom 2025. godine održano ukupno 20 sjednica, uključujući njihove nastavke, ključni zakoni ostali su na čekanju. Među njima su izmjene Zakona o akcizama, zakon o regulatoru tržišta električne energije, kao i zakoni važni za europski put Bosne i Hercegovine, poput Zakona o Sudu i Zakona o VSTV-u.
Na jednoj od sjednica čak se nije glasalo ni o smanjenju akciza na gorivo jer se dio izaslanika nije pojavio.
Deseci tisuća maraka po izaslaniku
Visoka primanja nisu bila iznimka, već pravilo.
Predsjedavajući Kemal Ademović uprihodio je 88.497 KM, dok je Marina Pendeš ostvarila oko 92.734 KM, uključujući i 7.800 KM za obilazak izborne baze.
Nikola Špirić primio je oko 96.922 KM, a Radovan Kovačević oko 90.955 KM. Sličan iznos od oko 96.000 KM isplaćen je i Sredoje Nović.
Zdenko Ćosić, koji je propustio značajan broj sjednica, primio je oko 92.494 KM, dok je Ilija Cvitanović ostvario oko 92.419 KM.
S druge strane, Šefik Džaferović primio je oko 86.982 KM, Dženan Đonlagić 83.118 KM, a Zlatko Miletić oko 91.800 KM.
Primanja su imali i Želimir Nešković sa oko 89.050 KM te Nenad Vuković sa oko 88.300 KM, dok je Džemal Smajić primio 78.184 KM, a Safet Softić 86.168 KM.
Naknade i za “obilazak baze”
Osim osnovnih plaća, paušala, toplog obroka i regresa, izaslanici su primali i naknade za tzv. obilazak izborne baze, što podrazumijeva sredstva za stranačke aktivnosti poput tribina i organizacijskih sastanaka.
Važno je napomenuti da se ta sredstva ne isplaćuju uvijek izravno izaslanicima, već mogu biti uplaćena i na račune političkih stranaka.
Skupa blokada države
Ukupna cifra od 1,35 milijuna KM, isplaćena u jednoj godini, otvara pitanje odnosa između primanja i stvarnog rada institucija.
U trenutku kada su ključni zakoni za funkcioniranje države i europski put Bosne i Hercegovine ostali blokirani, Dom naroda se, barem prema učinku, pokazao kao institucija u zastoju, ali ne i kada je riječ o isplatama.
Jer, kako pokazuju brojke, plaće i naknade nisu bile blokirane.