Pružena ruka EU-a i dalje je tu, lobiranje hrvatskih političkih predstavnika za interese Bosne i Hercegovine u Bruxellesu jače je nego ikada, međutim, očito je da domaći dogovor u BiH već dulje izostaje zbog niza razloga.
Unatoč činjenici da su srpski ministri na posljednjoj sjednici Vijeća ministara odlučili blokirati usvajanje Reformske agende nužne za povlačenje sredstava iz ambicioznog Plana rasta Europske unije za zemlje zapadnog Balkana, među hrvatskim političkim predstavnicima i dalje postoji uvjerenje da će se dokument na kojemu se radilo cijelog ljeta i u koji su bile uključene brojne institucije s različitih razina vlasti usvojiti navrijeme, dakle, prije 30. rujna, kada istječe novi rok koji je Unija postavila pred BiH, piše Večernji list BiH.
Alternativni scenarij bio bi ozbiljno ugrožavanje financijske pozicije BiH koja je već izgubila prvih deset posto od milijardu eura koje je EU namijenio za državu, a gubitak dodatnih 100 milijuna ugrozio bi realizaciju brojnih projekata, ali i onih aktivnosti koje su originalno bile zamišljene kao najučinkovitiji način osnaživanja gospodarske slike i životnog standarda žitelja BiH.
Politička kriza
Pružena ruka EU-a i dalje je tu, lobiranje hrvatskih političkih predstavnika za interese Bosne i Hercegovine u Bruxellesu jače je nego ikada, međutim, očito je da domaći dogovor u BiH već dulje izostaje zbog niza razloga.
Politička kriza, čiji smo vrhunac imali ovoga ljeta, koja se manifesta kroz dvije oprečne strateške politike – unitarizam i separatizam, a na operativnoj razini kroz fokus na teme koje nemaju mnogo poveznica s europskim reformskim procesima – uzima danak i u svakodnevnom životu, a osobito kada govorimo o gospodarskim kretanjima i usklađivanju s europskim ekonomskim politikama. U prijevodu, politička kriza oduzima građanima BiH mogućnost podizanja životnog standarda, a državi alat kojim bi osnažila vlastitu konkurentnost u sve turbulentnijim i neizvjesnijim geopolitičkim, pa i ekonomskim silnicama.
Ipak, ostaje nada kako će tjedan koji je pred nama donijeti određeni napredak u smislu usvajanja Reformske agende. Osim izravnog gubitka sredstava, BiH gubi nešto što je na dulje staze i važnije, a to je jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije. Riječ je o prvom stupu Plana rasta koji je tvrtkama iz BiH trebao omogućiti dosezanje visokih europskih standarda, a onda i lakše poslovanje.
više na vecernji.ba
