Koridor Vc predstavlja vitalni prometni pravac koji povezuje BiH sa susjednim zemljama i uključuje BiH u širu europsku cestovnu mrežu
Luigi Soreca, šef Izaslanstva Europske unije i posebni predstavnik EU-a u BiH, prilikom nedavne ceremonije završetka radova na četirima poddionicama na koridoru Vc, potvrdio je, otkrivajući egzaktne pokazatelje, da je upravo Europska unija ključni financijski partner Bosni i Hercegovini u realizaciji ovog najvažnijeg infrastrukturnog projekta u povijesti zemlje. Koridor Vc, to je jasno analizom njegova dugoročnog regionalnog, pa i paneuropskog značaja, nije samo još jedna trasa autoceste kojima Europa obiluje; on je projekt čija vrijednost nadilazi granice država na jugoistoku Europe, objekt čija se specifičnost oslikava povezivanjem i razvijanjem dobrosusjedskih odnosa, uz uključivanje u široku i dobro razgranatu mrežu europskih prometnih pravaca, a to sa sobom otvara brojne gospodarske i društveno korisne procese, piše Večernji list BiH.
EU je od 2015. putem Investicijskog okvira za zapadni Balkan podržao koridor Vc, ključne dionice osnovne transeuropske prometne mreže. Koridor Vc predstavlja vitalni prometni pravac koji povezuje BiH sa susjednim zemljama i uključuje BiH u širu europsku cestovnu mrežu. Europska unija do danas je podržala izgradnju autoceste na koridoru Vc bespovratnim sredstvima od oko 870 milijuna eura, potvrdio je Soreca. Poruka je da Europska unija ostaje pouzdan partner Bosne i Hercegovine u izgradnji infrastrukture koja donosi konkretne koristi građanima i gospodarstvu.
I dok je učinkovitost financijske podrške i s njom povezana gradnja korida potvrđena, za BiH se otvaraju i još značajnije prilike financiranja sredstvima Europske unije, i to za cijeli niz drugih projektnih aktivnosti. Riječ je o Planu rasta sa svoja četiri stupa – prva dva su unapređenje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Europske unije, jačanje ekonomske integracije unutar zapadnog Balkana kroz zajedničko regionalno tržište, temeljeno na EU pravilima i standardima. Inicijative koje doprinose ostvarivanju ovih ciljeva uključuju pristupanje jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), sporazume o roamingu, tzv. zelene koridore na graničnim prijelazima i pristup jedinstvenom digitalnom tržištu.
Treći stup podrazumijeva ubrzanje provedbe temeljnih reformi, dok je četvrti usmjeren na podršku konvergenciji kroz veću financijsku pomoć. Svi EU partneri na zapadnom Balkanu usuglasili su ambiciozne reformske agende, koje su potom usvojile njihove nadležne domaće institucije, a odobrila Europska komisija nakon konzultacija s državama članicama EU-a i informacije Europskom parlamentu. Svaka reformska agenda sadrži reformske oblasti koje su dalje razrađene kroz konkretne provedbene korake. Nakon ispunjenja svakog pojedinačnog koraka isplaćuje se odgovarajući iznos EU sredstava iz novoosnovanog Instrumenta za reforme i rast.