Koliko zapravo stanovnika ima Bosna i Hercegovina?
Koliko stanovnika ima Bosna i Hercegovina pitanje je na koje ni danas ne postoji precizan odgovor.
Posljednji popis stanovništva u zemlji proveden je još 2013. godine, a iako je prema ranijim planovima novi popis trebao biti održan prije dvije godine, do toga još uvijek nije došlo. Nije poznato ni kada bi se mogao realizirati, izvještava BHRT.
Iako većina zemalja u svijetu popis stanovništva provodi svakih deset godina, Bosna i Hercegovina i dalje čeka novi popis. Posljednji je održan prije više od desetljeća, a iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine navode kako je u prethodnom razdoblju postojalo određeno zanimanje, ali ne i konkretna, formalna inicijativa za njegovo provođenje.
„Provedba popisa ovisi o političkom i institucionalnom dogovoru na razini države i entiteta, zatim o osiguranim financijskim sredstvima te o usklađenom zakonodavnom i metodološkom okviru. Dakle, bez jasne političke volje i zajedničke odluke popis nije moguće započeti“, izjavila je Lejla Aganović iz Agencije za statistiku BiH.
Skup i jedinstven poslijeratni popis
Jedini poslijeratni popis stanovništva u Bosni i Hercegovini koštao je oko 45 milijuna konvertibilnih maraka. Njegovi rezultati pokazali su da je 2013. godine u zemlji živjelo oko 3,5 milijuna stanovnika. Međutim, demografi upozoravaju da bi novi popis razotkrio alarmantno stanje i razmjere demografskog sloma.
Kada bi se popis stanovništva danas proveo, rezultati bi, prema procjenama stručnjaka, mogli biti porazni. Procjene govore da je samo tijekom prošle godine broj rođenih smanjen za 1,36 posto u odnosu na godinu ranije, dok je broj umrlih porastao za gotovo 3,5 posto.
„Naši migracijski gubici desetostruko su veći od gubitaka uzrokovanih negativnim prirodnim prirastom. Odlaze mladi, obrazovani ljudi i oni u reproduktivnoj dobi, a upravo oni sa sobom odnose buduća rađanja“, upozorava demograf Stevo Pašalić.
Zabrinutost dijele i građani
I sami građani smatraju da bi rezultati eventualnog novog popisa stanovništva bili izrazito zabrinjavajući te da se pitanje popisa godinama svjesno zanemaruje.
„Jedan od prvih pokazatelja normalizacije države poput Bosne i Hercegovine jest da se popis stanovništva oslobodi svih političkih manipulacija i da se, kao u većini zemalja svijeta, svakih deset godina provodi redoviti popis“, smatra sociolog Drago Vuković.
S obzirom na to da popis stanovništva trenutačno nije ni tema ni prioritet nadležnih institucija, sve se češće kao odgovor nudi tek neodređeni „sljedeći popisni ciklus“, koji sa sobom nosi i nove procedure.
Novi ciklus tek 2031. godine?
„Prema europskim preporukama, sljedeći popisni ciklus odnosi se na 2031. godinu i ide u smjeru veće uporabe administrativnih izvora podataka, čime se skraćuju rokovi i smanjuju troškovi u odnosu na klasično popisivanje“, dodaje Aganović.
Za razliku od Bosne i Hercegovine, većina zemalja u regiji popis stanovništva već je provela ili planirala u prethodnim godinama. Tako je u Hrvatskoj popis proveden 2021. godine, dok je u Srbiji realiziran godinu kasnije, 2022.