Dugotrajne naporne i skupe procedure za dobivanje njemačkog državljanstva od 1. ožujka, odlaze u prošlost
Novi uvjeti o stjecanju njemačkog državljanstva koje je usvojio njemački Parlament bit će zanimljivi mnogima iz BiH koji žive i imaju državljanstvo u Njemačkoj, ali i onima koji su u procesu stjecanja držvaljanstva.
Radi se o dugo očekivanoj reformi koja će olakšati stjecanje njemačkog državljanstva. Pod određenim uvjetima, bit će moguće i dvojno državljanstvo. Tko će sve dobiti njemačko državljanstvo? Koji su uvjeti? I bi li netko mogao ostati bez državljanstva?
Dugotrajne naporne i skupe procedure za dobivanje njemačkog državljanstva od 1. ožujka, odlaze u prošlost, javlja N1.
Adisa Milag živi u Minhenu dvadeset godina. Njemačko državljanstvo dobila je sa 23 godine, zbog čega se morala odreći bosanskohercegovačkog. Smatra da su nove olakšice konstruktivne.
Najveća prepreka za mnoge je bila upravo odredba kojom se inzistiralo na jednom državljanstvu. Posebno za ljude koji već dugo žive u Njemačkoj.
“Recimo gasterbajteri koji su došli prije 40, 50 godina, koji su radili da Njemačka postane ovako jaka država. Da njima damo znak, možete postati dio Njemačke i ne morate izgubiti vašu putovnicu. To je posebno važno za nas iz BiH, ili iz drugih zemalja s Balkana”, naglašava Jasmina Hostert, članica Bundestaga.
Reformom je omogućeno i vraćanje starog državljanstva, bez da se izgubi njemačko. Neophodno je imati boravište u BiH, najmanje godinu dana. Problem bi mogao biti entitetski zakon u BiH.
“Zakon o državljanstvu Republike Srpske nije navedeno precizno da ja mogu zadržati njemačko državljanstvo, a da dobijem bh. državljanstvo tj. Republike Srpske i tu bi mogli biti potencijalni problemi. S Bosnom i Hercegovinom Zakon o državljanstvu BiH i Federacije BiH predviđa tu mogućnost nešto lakše”, kaže odvjetnik Kasim Rašidović iz Wuppertala.
Novi njemački zakon strancima sada omogućava dobivanje državljanstva nakon pet godina boravka u toj zemlji, umjesto dosadašnjih osam. Ako je faktor integracije izuzetno dobar, državljanin Njemačke može se postati i nakon tri godine. Nameće se pitanje što je sa strancima koji su godinama imali tzv. duldung, – ili u prijevodu trpljeni boravak, koji je znatno ograničen.
S druge strane konstantno poboljšavanje uvjeta za stjecanje dugotrajnog boravka u Njemačkoj mnogi, opravdano ili ne, povezuju s manjkom kvalitetne radne snage u Njemačkoj. Ekspert iz oblasti sociologije migracija Amer Osmić kaže kako bi novi zakon mogao imati izravne posljedice po broj stanovnika u BiH, ali i da se neće stati na ovim olakšicama.
“Nemamo ni jedan gram sumnje da će se obistini ono što su međunarodne organizacije na čelu sa Ujedinjenim narodima zapravo predvidjele da će BiH do 2017. ostati, odnosno biti na razini od milijun i pol stanovnika sa iznimno velikom prosječnom starošću iznad 50 godina”, naglašava za N1 Amer Osmić, profesor na FPN.
Kako bi se masovni odlazak barem malo usporio, država mora nešto uraditi po pitanju stvaranja boljih radnih uvjeta, povećanja plaća i standarda života u našoj zemlji. Usvajanje njemačkog zakona trebalo bi takav poduhvat ubrzati. Večernji.ba
