Kad zemlja ima deficit tekućeg računa, ona uvozi više roba i usluga nego što ih izvozi, a taj neto uvoz mora se platiti trajnom predajom novca izvan državnih granica
Njemačka, Irska i Nizozemska predvode Europu po suficitu tekućeg računa platne bilance za drugo tromjesečje prošle godine. S druge strane, Rumunjska ima najveći deficit od 7,7 milijardi eura, a slijede je Francuska sa 6,1, Turska s minusom od 5,4 milijarde eura, Grčka s 4,5 i Finska s dvije milijarde eura. Hrvatska bilježi umjeren deficit od 1,1 milijardu eura, dok većina zemalja središnje i istočne Europe ima blizu nulte bilance ili male deficite i suficite.
Kako se računa stanje računa
BiH se u ovom društvu može pohvaliti jednim od najmanjih deficita, svega 0,3 milijarde eura. Toliko, primjerice, ima i Bugarska, dok niži deficit bilježi samo Sjeverna Makedonija, 0,1 i 0,2 milijarde eura. Što to zapravo govori o ekonomskim kretanjima i položaju Bosne i Hercegovine u okruženju i europskom društvu u cjelini? Naime, svaka država s jedne strane izvozi, a s druge uvozi robe i usluge. Osim toga, devize u državu stižu i odlaze po osnovi stranih mirovina, radničkih doznaka i donacija te drugih oblika transfera. Sve pobrojene transakcije zahtijevaju ili plaćanje inozemstvu ili uplate iz inozemstva, a to vodi formiranju platne bilance. Kada se zbroje robna bilanca (izvoz roba minus uvoz roba), bilanca usluga (izvoz usluga – uvoz usluga) i kada se na to dodaju, u neto iznosu, strane mirovine, radničke doznake i drugi transferi, dobije se tekući račun platne bilance