Nakon što je Saudijska Arabija prisilno smanjila i otkazala dio ugovorenih isporuka nafte prema Europi, na tržištu energenata očekuje se novi potres. Ako se ovaj dodatni segment globalne energetske krize produži, u nadolazećem razdoblju u Bosni i Hercegovini mogao bi uslijediti novi rast cijena goriva, što će posljedično donijeti i novi val općih poskupljenja.
Sinkronizirani napadi i neizvjesnost na Bliskom istoku
Trenutna situacija na Bliskom istoku daleko je od obećavajuće, a dotok nafte kroz ključne alternativne pravce ozbiljno je ugrožen. Hormuški tjesnac je zbog sukoba SAD-a i Irana već duže vrijeme uglavnom pod blokadom. Istodobno su iranski saveznici Huti preuzeli kontrolu nad ključnom lukom Mokha u Crvenom moru, dok su proiranske snage iz južnog Iraka dronovima napale saudijski naftovod Istok-Zapad. Ova sinkronizirana akcija predstavlja veliki problem za Zapad koji od ranije znatno manje koristi ruske energente.
Ekonomski analitičar prof. dr. sc. Damir Bećirović ističe kako su svibanjske optimistične najave pregovora i smirivanja situacije sada pale u vodu.
“Nažalost, očito je da u ovom trenutku do smirenja neće doći. Situaciju malo olakšava pad potražnje u Kini, no vjerojatno će i oni sada, zbog straha od budućih kretanja, željeti popuniti svoje zalihe. Tako da bi potražnja mogla postati još veća jer nije jasno koji je naftovod sljedeći na meti”, pojašnjava Bećirović.
Država ubire veće poreze, gospodarstvo traži hitne mjere
Globalni potresi u konačnici se prelamaju preko leđa krajnjih potrošača. Iako BiH ne može utjecati na geopolitička zbivanja, globalna kretanja izravno diktiraju domaće cijene, koje su na crpkama već duže vrijeme izrazito visoke. Novi rast cijena naftnih derivata prelio bi se i na druge sektore tijekom jeseni i zime, a Bećirović upozorava na apsurd domaćeg sustava u kojemu teret snose građani, a profitira proračun.
“Slijedi nam zanimljiva zima pri čemu se vlast ne odriče trošarina i svojih poreza na naftu i naftne derivate. Gnjev javnosti prebacuje se na crpke, iako one već godinama, prema mjeri Vlade Federacije BiH, imaju ograničenu maržu na 25 feninga po litri. Koja god nabavna cijena bila, one imaju istu zaradu. Jedino država bolje zarađuje jer je viša cijena ujedno i veća osnovica za obračun PDV-a”, ističe Bećirović.
U takvim okolnostima gospodarstvo vapi za stabilnošću. Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković naglašava da, neovisno o političkim previranjima, gospodarstvo mora ostati u fokusu.
“Prema kompanijama moramo voditi jednako računa i nastojati da vlade entiteta interveniraju mjerama poput subvencija i stabilizacije cijena. Potrebno je napuniti određene tekuće rezerve koje trebaju postojati u BiH i pustiti ih na tržište kao posebnu mjeru te ograničiti određene marže”, jasan je Vuković.
Slijedi i poskupljenje električne energije?
Situaciju dodatno otežava nezgodno predizborno vrijeme u BiH, nakon kojeg iz iskustva slijedi spora implementacija izbornih rezultata i formiranje vlasti. Unatoč tome, očekuju se brzi i konkretni potezi jer građanima, uz skuplje gorivo, prijeti i rast cijena struje.
Vuković upozorava na ozbiljne probleme u energetskom sektoru: “S tri elektroprivrede u BiH iskopano je milijun tona ugljena manje, što znači jedan teravatsat manje električne energije. Uz to smo imali izrazito sušnu godinu i slabu hidrologiju, nismo riješili problematiku opskrbe iz obnovljivih izvora poput solara te nemamo burzu električne energije. Zbog svega toga za očekivati je da će evidentno doći do poskupljenja struje.”
Trenutna stopa godišnje inflacije na razini BiH procjenjuje se na oko 3,7 posto, a rast cijena energenata mogao bi je dodatno produbiti. Makroekonomska slika donosi još jedan rizik – ako građani u vremenu krize prisilno smanje potrošnju, to bi posljedično moglo potaknuti rast kamatnih stopa. Pred stanovnicima BiH očito su neizvjesna vremena u kojima ostaje tek nada da će se situacija na globalnom planu ipak smiriti, piše RTVHB.