Počela nastava u školama na području HBŽ – najuzbuđeniji su bili prvašići i njihovi roditelji

Nastava u svim školama na području HBŽ počela je bez većih problema. Najuzbuđeniji su bili prvašići i njihovi roditelji.

Pred školama je danas bilo i radosti i suza, a prvašići su dočekani posebno osmišljenom priredbom. Na školskim klupama paketići i besplatni udžbenici koje je Vlada HBŽ osigurala za sve osnovce. Prvašića je ove godine nešto više nego lani.

 

„Imamo 382 upisanih učenika, a prošle godine je upisano 352 prvašića. Nema više onog strmoglavog pada kao što je bio npr. 2014., 2015. i tih godina nakon što je Hrvatska ušla u EU“, kazao je ministar znanosti, prosvjete, kulture i sporta HBŽ Ante Tadić (HNP).

Blagi porast novoupisanih je i u dvije osnovne škole u Livnu, a u jednoj od njih bilježimo i trend koji posebno veseli.

„Mogu primijetiti da je sedmero učenika rođeno u Njemačkoj. Neki od njih su se vratili već i prije, imaju stariju braću i sestre koji idu u našu školu, a neki su se vratili baš ciljano pred polazak djece u školu, odlučili se vratiti u rodni kraj“, ističe Ivan Brnić, pedagog u OŠ Fra Lovro Karaula Livno.

Dražen Čondrić prvašić je u ovoj školi – kaže kako najviše voli crtanje.

„Sve nam je novo, bili smo malo van Livna, tek smo došli. Nadamo se da će sve biti dobro, da će se dječak uklopiti, da će mu biti – imamo dobra očekivanja“, kaže Tomislav Čondrić, roditelj prvašića.

I Dražen i tata bili su podjednako uzbuđeni, a djeca su, što je i razumljivo, bila prilično škrta na riječima. Od velike pomoći bit će im i produženi boravak s kojim se počelo prije tri godine.

„Od početnih 11 učenika prve godine došli smo sada do 65 učenika u tri razredna odjela i još imamo upita za produženi boravak jer se pokazao fenomenalno. Znači, učenik prolazi dvije razine znanja, učitelji koji rade u produženom boravku su stručni“, navodi Josip Kovač, ravnatelj OŠ Fra Lovro Karaula Livno.

Od ove školske godine i u Glamoču će, kao što je to slučaj u Drvaru i Bosanskom Grahovu, djeca srpske nacionalnosti, koja to budu željela, imati mogućnost izučavanja nacionalne grupe predmeta na maternjem jeziku, što je na koncu i njihovo ustavno pravo.

federalna.ba