Pogledajte što očajni građani u BiH kradu s polica trgovina

Dok su ranije na meti bili parfemi i skupocjena odjeća, inflacija i neimaština natjerale su građane na očajničke poteze

Sve lošija ekonomska situacija u BiH, rast cijena, inflacija, siromaštvo i sve veća neimaština doveli su do toga da sve više građana krade po supermarketima. Nekada su to samo bili lopovi i profesionalci, kriminalci, ali sada i “obični građani” koji uglavnom kradu hranu.

Prema izjavama trgovaca iz BiH, a kako piše Faktor.ba, najčešće se kradu proizvodi koji imaju relativno visoku vrijednost, mali su i lako se sakriju.

Najčešće mete

Kako kažu, najčešće mete krađa su: maslac, velike čokolade i slatkiši, namazi, konzerve ribe, posebno skuplji brendovi tune, sirevi i drugi mliječni proizvodi, suhomesnati proizvodi (salame, suho meso), kafa, kozmetika (kreme, dezodoransi, mlijeka za tijelo), ali i pojedini pekarski proizvodi.

Posljednjih godina trgovci primjećuju promjenu trenda. Ranije su češće nestajali kozmetika, skupi parfemi, vrijedan nakit, odjeća i luksuzniji proizvodi, a danas se sve više krade hrana.

Zanimljivo je da trgovci navode kako se osnovne namirnice poput brašna, šećera, soli i ulja znatno rjeđe kradu, dok su skuplji prehrambeni artikli mnogo češća meta.

Zašto se krade upravo hrana

Trgovci povezujus rastom cijena i padom kupovne moći građana. Nakon velikog rasta cijena prehrambenih proizvoda, trgovci su počeli primjećivati češće nestanke upravo tih artikala.

Obični građani i “sitne krađe”

Trgovci procjenjuju da se zbog krađa i drugih gubitaka kao što su oštećena roba, administrativne greške i istek roka trajanja, godišnje izgubi između 1 i 2 posto ukupnog prometa, što je približno europskom prosjeku.

Najveći broj krađa čine takozvane “sitne krađe”- artikli vrijednosti do nekoliko desetaka maraka.

Najčešći počinitelji nisu profesionalni lopovi nego građani koji kradu svakodnevne potrepštine, dok organizirane grupe uglavnom ciljaju skuplju kozmetiku, alkohol i tehničku robu.

Trgovci zbog toga sve više ulažu u videonadzor, zaštitare i elektronske oznake na robi.

Vecernji.ba