Povjerenstvo za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava treba provesti i presudu o legitimnom predstavljanju
Ministar pravosuđa Bosne i Hercegovine Davor Bunoza je uoči početka rada Povjerenstva za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava istaknuo kako u institucijama u “kojima se donose odluke o pitanjima koja se odnose na zaštitu vitalnih interesa konstitutivnih naroda osobe koje obnašaju takve dužnosti moraju imati demokratski i politički legitimitet toga naroda”.
Time je naznačio kako će kroz ovo povjerenstvo inicirati i rješavanje ovoga problema poznatijeg kao presuda “Ljubić”. Cijeli sustav BiH podrazumijeva da oni koji obnašaju visoke dužnosti u državnim institucijama moraju imati legitimitet od naroda koji predstavljaju, što je ključno za zaštitu njihovih interesa unutar političkog djelovanja u BiH. Prema Bunozinu mišljenju, članovi Predsjedništva BiH imaju jasno definiranu ustavnu obvezu: ako smatraju da određena odluka šteti entitetu iz kojeg dolaze, dužni su poduzeti korake kako bi zaštitili vitalni interes svoga naroda.
Ustavni sud jasan
Ovaj postupak propisan je kako bi se osiguralo da su glasovi svih konstitutivnih naroda ravnomjerno zastupljeni u odlučivanju o važnim pitanjima. U slučaju aktualnoga člana Predsjedništva BiH Željka Komšića ustavna odredba po članku V. stavak 2 jednostavno se ne može provesti.
Ovaj članak jasno ističe da članovi Predsjedništva, ako prepoznaju da je određena odluka u suprotnosti s interesima naroda iz kojeg dolaze, imaju obvezu poduzeti mjere kako bi se zaštitio vitalni interes toga naroda, uključujući pravo da podnesu zahtjev za zaštitu vitalnog interesa u Domu naroda. Zato se postavlja ključno pitanje – tko ima legitimitet zastupati Hrvate u Bosni i Hercegovini? Na tom polju svakako je potrebno razjasniti da Željko Komšić, trenutačni član Predsjedništva, nije izabran u skladu s voljom hrvatskoga naroda.
Komšić je, naime, izabran glasovima Bošnjaka i drugih naroda, a ne onih koji su se izjašnjavali kao Hrvati na izborima. Ovaj fenomen predstavlja ozbiljan problem u kontekstu političkog legitimiteta jer, prema stavovima Ustavnog suda BiH, legitimitet onih koji obnašaju visoke dužnosti mora dolaziti izravno od naroda koji predstavljaju.
Stabiliziranje odnosa
Ovdje je važno napomenuti da je temeljna funkcija Predsjedništva Bosne i Hercegovine upravo zaštita interesa svakog konstitutivnog naroda, što znači da i legitimnost članova Predsjedništva mora biti izravno povezana s voljom tog naroda. S obzirom na sve to, postavlja se pitanje kako zaštititi demokratske standarde i politički legitimitet u BiH kada su izbori poput onih za člana Predsjedništva iz reda Hrvata manipulirani kroz kombinaciju glasova drugih naroda.
Takav sustav ne može biti osnova za političku stabilnost ni za održavanje ravnoteže unutar državnih institucija. Politički legitimitet u BiH nije samo pravna već i politička odgovornost. Potrebno je osigurati da predstavnici konstitutivnih naroda, koji obnašaju visoke dužnosti u Bosni i Hercegovini, zaista odražavaju volju naroda koji predstavljaju.
Samo tako može se očuvati ravnoteža i stabilnost unutar BiH, a zaštita vitalnih interesa svih konstitutivnih naroda bit će postignuta na temelju legitimnosti i poštovanja demokratskih načela. Kaba bi se ovo pitanje stavilo ad acta, to bi dovelo i do stabiliziranja odnosa Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini.
