Rampa za BiH na europskoj granici zbog unutarnjih podjela

U trenutku kada je europska perspektiva cijele regije, a osobito BiH, vrlo neizvjesna, takve sumorne prognoze i reakcije nailaze na plodno tlo. Bez obzira na to što odgovornost za zastoj na europskom putu ponajprije leži na domaćim vlastima, euroskepticizam bi mogao biti nuspojava novog sustava prelaska granica EU.

Početak pune primjene novog sustava kontrole na granicama Europske unije odrazio se i na najbliže hrvatsko susjedstvo. Kilometarske kolone na cestovnim prijelazima s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom stvorile su se već prvog dana primjene sustava ulaska/izlaska (EES), a mjerodavne su vlasti to djelomično pripisale i produženom vikendu. Iako bi dugoročno trebao olakšati i ubrzati prelazak granice EU za državljane trećih zemalja, EES je zasad uglavnom stvorio poteškoće.

U samo jednom danu odbijen je ulazak za više od 3200 osoba, najčešće zbog prekoračenja dopuštenog boravka u EU, poznatog kao “overstay”. Iako je riječ o odluci Europske unije, negativne reakcije u BiH zasad su uglavnom usmjerene prema službenom Zagrebu. To je donekle i razumljivo jer je cestovnim putem Hrvatska jedini ulaz iz BiH u EU. U umjerenijim komentarima spominju se i dugoročne koristi za one koji se jednom registriraju u okviru EES-a, no čini se da je mnogo više onih koji u novom sustavu prelaska granice vide nove europske (hrvatske) barijere prema Balkanu.

U trenutku kada je europska perspektiva cijele regije, a osobito BiH, vrlo neizvjesna, takve sumorne prognoze i reakcije nailaze na plodno tlo. Bez obzira na to što odgovornost za zastoj na europskom putu ponajprije leži na domaćim vlastima, euroskepticizam bi mogao biti nuspojava novog sustava prelaska granica EU.

Zato je iznimno važno da se u Bosni i Hercegovini svi zapitaju kolika je vlastita odgovornost za moguće ograničavanje slobode kretanja. Ne treba zaboraviti ni to da se, zbog neusklađenosti viznog režima s EU, sve češće spominje mogućnost ponovnog uvođenja viza za državljane BiH. Kao zemlja koja je posljednjih deset godina bila na jednoj od ključnih migrantskih ruta prema Europskoj uniji, Bosna i Hercegovina pod povećalom je Bruxellesa. Iako je pooštrila granične kontrole, uvela strože kazne za krijumčarenje ljudi i omogućila dolazak pripadnika Eulexa na svoje granice, problem viznog režima sa zemljama visokog migracijskog rizika ni približno nije riješen.

Vecernji.ba