Smatram kako je izjava čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića koju je dao medijima i najavio da će Parlament FBiH imenovati novoga suca Ustavnog suda BiH dobar korak u tom smjeru. Pozivam Parlament FBiH da izvrši ovo imenovanje – poručio je njemački političar na čelu međunarodne uprave
Ustavni sud Federacije BiH bi trebao odlučivati o četiri apelacije SDA i DF-a, čiji je jedini cilj obustaviti imenovanje hrvatskoga suca u Ustavni sud BiH, što je posve suprotno očekivanjima međunarodne zajednice koja nastoji sanirati štetu nanesenu potpunom opstrukcijom ove državne institucije od vlasti iz RS-a, piše Večernji list BiH.
Naime, posve jednako kao što se iz RS-a odbija imenovati suce Ustavnoga suda zbog odluka oko državne imovine, kao i promjene načina odlučivanja u Ustavnome sudu BiH, takav primjer slijede oporbene bošnjačke stranke koje su razlog za opstrukcije pronašle u protivljenju da to bude hrvatski kandidat iza kojega stoji hrvatska strana u BiH.
Tadić otišao 2022.
O iskušenjima rada Ustavnoga suda govorio je nedavno prigodom obraćanja pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt, što je u BiH prešućeno. – Ustavni sud BiH suočava se s posebno ozbiljnim izazovima. Ti izazovi su politički motivirani i izravno utječu na funkcioniranje Suda. Ako se ne budu rješavali, mogu dovesti do situacije u kojoj će Sud prestati funkcionirati. Venecijanska komisija o tom je pitanju uputila svoje mišljenje. Prema njezinu mišljenju, održivo i dugotrajno rješenje može se naći samo uz iskren angažman svih relevantnih glavnih političkih čimbenika, osobito tijela vlasti obaju entiteta. – Smatram kako je izjava čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića koju je dao medijima i najavio da će Parlament FBiH imenovati novoga suca Ustavnog suda BiH dobar korak u tom smjeru. Pozivam Parlament FBiH da izvrši ovo imenovanje – poručio je nedavno njemački političar na čelu međunarodne uprave. Ustavni sud BiH posljednje gotovo dvije godine ne djeluje u punom sastavu, a njegove odluke često se osporavaju te postaju predmet kontroverzi u BiH između RS-a i FBiH, a napose međunarodne administracije u BiH koja nastoji preko ove institucije često modelirati političke procese. No, problem s imenovanjem nedostajućih sudaca nije nastao prvo u RS-u, nego u FBiH.
Naime, sredinom 2022. u mirovinu je otišao jedan od najvećih pravnih autoriteta u Bosni i Hercegovini, hrvatski sudac Mato Tadić. Na imenovanje njegova nasljednika čeka se najdulje, i to zbog pokušaja bošnjačkih stranaka da umjesto njega u tu instituciju postave suca koji bi odgovarao unitarističkim apetitima čiji je cilj marginalizirati najprije ulogu Hrvata u BiH. Nakon Tadića potkraj te godine Ustavni sud BiH napustio je srpski sudac Miodrag Simović, a već sljedeće godine, doduše, mimo svoje volje, u prijevremenu mirovinu otišao je Zlatko Knežević. Ni na njihova mjesta Narodna skupština Republike Srpske nije imenovala nasljednike, nastojeći tako osporavati vjerodostojnost odluka ove državne institucije. Bez obzira na razlike u razlozima između bošnjačke i srpske politike, jednake su posljedice za Ustavni sud Bosne i Hercegovine, koji već radi na granici kvoruma. Bošnjačke stranke tvrdile su kako je cijela procedura oko imenovanja Marina Vukoje za ustavnoga suca problematična, zbog čega očekuju da eventualno na sljedećem zasjedanju entitetski Ustavni sud FBiH donese privremenu mjeru kako bi većina, koju čine HDZ BiH te HDZ 1990., HNP i stranke “trojke”, izabrala Vukoju na sljedećoj sjednici. Da je sve bilo transparentno u tome procesu, ranije je utvrdio potpredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Mladen Bošković.
Dužnosnici SDA
– Kad je riječ o imenovanju suca Ustavnog suda, tvrdim od početka da je cijeli postupak proveden u skladu s Ustavom BiH, odlukom o postupku izbora suca Ustavnog suda BiH, kojeg bira Zastupnički dom, i s poslovnikom Doma. U svim demokratskim državama prvorangirani kandidat je onaj kojeg najbolje ocijeni povjerenstvo koje provodi natječajnu proceduru, kao i u ovom postupku. Sve izvan toga nema nikakvu svrhu. Stojim iza toga da je postupak bio u skladu s propisima. Svi koji to tvrde imali su dvadeset godina da mijenjaju navedenu odluku i nisu nikada do sada problematizirali njezin sadržaj. Po istoj toj odluci u Ustavni sud BiH izabrani su visoki dužnosnici SDA Seada Palavrić i Mirsad Ćeman i tada je odluka bila dobra – rekao je Bošković.
