Vozači, znate li za ove propise u Hrvatskoj? Zbog jedne vrste vožnje prijeti vam i do 2650 eura kazne

Oprez u vožnji je neophodan uvijek, a pogotovo kad su gužve velike.

Počela je špica turističke sezone, a s njom i gužve na autocestama u Hrvatskoj. Slijede udarni vikendi kad stotine tisuća ljudi automobilima putuje prema Jadranu i obratno s mora prema kontinentu. Gužve, zastoji i kolone u određenim razdobljima su neizbježni i zbog toga vozači moraju ostati što je više moguće mirni i poštivati prometne propise.

Hrvatske autoceste četvrtu godinu zaredom, od početka pandemije korona virusa, nisu uvele sezonske cijene autocesta koje su 10 posto veće, a nije se ni općenito povećavala cestarina, pa se očekuju još veće gužve na autocestama nego što bi to bile da su se cijene povećale jer bi možda određeni broj vozača tada izabrao putovanje državnim cestama. U svakom slučaju oprez u vožnji je neophodan uvijek, a pogotovo kad su gužve velike.

Stoga, zbog svoje sigurnosti, sigurnosti svojih putnika i drugih sudionika u prometu nemojte raditi prometne prekršaje, jer oni su još opasniji kada se čine u prometnim gužvama.

A mogli bi vas i skupo stajati. Zbog toga ćemo podsjetiti kolike su kazne za neke od najčešćih prometnih prekršaja. Brzina je najčešći prekršaj u cestovnom prometu, a ujedno i uzročnik najviše prometnih nesreća. Općenito, sa 130 eura će se kazniti vozač koji brzinu kretanja ne prilagodi osobinama i stanju ceste te drugim uvjetima u prometu kao što je, primjerice, gustoća prometa.

Na cesti izvan naselja vozač ne smije voziti brzinom većom od dopuštene prometnim znakom, što znači 130 km/h na autocesti, 110 km/h na brzoj cesti i 90 km/h na ostalim cestama. Novčana kazna za prekoračenje brzine za više od 50 km/h na cestama izvan naselja jest od 660 do 1990 eura.Za prekoračenje od 30 do 50 km/h je 260 eura, a od 10 do 30 km/h 60 eura.

Na cesti u naselju vozač se ne smije kretati brzinom većom od 50 km/h, odnosno iznimno brzinom ako je to dopušteno prometnim znakom. Kazne su još paprenije, za prekoračenje za više od 50 km/h čak 1320 do 2650 eura ili kazna zatvora do 60 dana. Za prekoračenje od 30 do 50 km/h od 390 do 920 eura, od 20 do 30 km/h 130 eura, od 10 do 20 km/h 60 eura i do 10 km/h 30 eura.
Uz brzinu je vožnja pod utjecajem alkohola najčešći uzrok najtežih nesreća, a taj je prekršaj među pet najčešćih prema ispisanim kaznama vozačima. Dakako, ne treba ni spominjati da je vožnja u alkoholiziranom stanju u prometnoj gužvi vrlo opasna, a kazne su također velike. Za vožnju s više od 1,5 promila od 1320 do 2650 ili do 60 dana zatvora, od 1 do 1,5 promila alkohola u krvi od 660 do 1990 eura, od 0,5 do 1 promil od 390 do 660 eura.

Korištenje mobitela u vožnji postala je prava pošast pojavom pametnih telefona, a pritom je telefoniranje za vrijeme vožnje postalo manje opasno od korištenja mobitela za dopisivanje, korištenje društvenih mreža ili pregledavanje internetskih sadržaja. Zakon kaže da vozač ne smije upotrebljavati mobitel ili druge uređaje na način koji bi umanjio mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom, a mobitel se može upotrebljavati samo ako se upotrebljava naprava kojom je omogućeno njegovo korištenje bez upotrebe ruku. U protivnom je propisana kazna od 130 eura.

Nevezivanje sigurnosnog pojasa jest odmah nakon prekoračenje brzine drugi najčešći prekršaj na našim cestama. Vozač i svi putnici u vozilu u kojem su ugrađeni sigurnosni pojasevi tijekom vožnje moraju biti vezani, a kazna za taj prekršaj je 130 eura.
Treba naglasiti da se u nas još nije dovoljno probudila svijest o važnosti vezivanja putnika na stražnjoj klupi, koji su također dužni biti vezani uvijek, a pogotovo je to važno na autocesti gdje su brzine veće.

Kazna od 130 eura propisana je i za vozača koji na nepropisan način prevozi djecu nižu od 150 cm. Djeca moraju biti smještena u posebnoj sigurnosnoj sjedalici ili postolju.

Za vrijeme velikih gužvi na cestama vozači mogu biti nervozni pa im padaju napamet vrlo opasni manevri. Jedan od najčešćih je slalom vožnja, odnosno prelaženje vozilom iz traka u trak. Još opasnije, vozač ne smije pretjecati zaustavnim trakom, ali ni požurivati druga vozila davanjem svjetlosnih ili zvučnih signala. Takva vožnja se kažnjava s 260 eura.

Na dužim putovanjima umor je jedan od najopasnijih stanja vozača. Vozač koji je u tolikoj mjeri umoran ili bolestan ili se nalazi u takvom psihofizičkom stanju da je nesposoban za vožnju, ne smije upravljati motornim vozilom. Dakle, čim primijetite znakove umora, skrenite na prvo moguće odmorište i odmorite se koliko je potrebno. Kazna za vožnju u takvom stanju je od 130 do 260 eura, ali ono što je još bitnije posljedice prometne nesreće radi umora mogu biti fatalne.

Pri putovanju na godišnji odmor većina vozača će stati na odmor, što je zbog umora svakako preporučljivo. Ljeti su velike gužve i na odmorištima, pogotovo uz benzinske pumpe, pa je potreban dodatni oprez na takvim mjestima gdje je mnogo ljudi. Na odmorištima vozite što je moguće sporije i pazite na druga vozila i pješake. Osim toga, kad napuštate vozilo pazite da ste ga zaključali i ne ostavljajte vrijedne stvari na vidljivim mjestima u automobilu.

Štoviše, za nepravilno napuštanje vozila predviđena je i prekršajna kazna. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama vozač koji ostavlja vozilo na cesti prije napuštanja vozila dužan je poduzeti sve mjere kojima se sprječava da vozilo samo krene ili da ga neovlaštene osobe stave u pokret, što podrazumijeva isključivanje rada motora, zatvaranje prozora, zaključavanje vozila i uzimanje ključeva vozila sa sobom. Kazna za taj prekršaj iznosi 30 eura.

Večernji.ba