ZABORAVLJENA OBEĆANJA VLASTI U LIVNU: Ministar gospodarstva više nije na strani građana

Prošla je godina dana kako je Gradsko vijeće u Livnu poništilo zaključak o davanju prethodne suglasnosti za dodjelu koncesije za crpljenje vode iz izvora Mandeka, ali Ministarstvo gospodarstva i Vlada HBŽ od tada ništa nisu uradili po tom pitanju.

Predstavnici nevladinih organizacija i aktivisti iz Livna kažu da im je ministar gospodarstva na sastanku u lipnju 2024. kazao da je na strani mještana, ali u pisanom odgovoru za Žurnal ministar za odluku Gradskog vijeća kaže da je rezultat političkih pritisaka

Način (ne)funkcioniranja sustava u Bosni i Hercegovini i nebriga vlasti za građane najbolje ilustrira slučaj sa koncesijama iz Livna. Žurnal će se u nastavku baviti koncesijom za eksploataciju i istraživanje vode na lokaciji Poljane u Livnu.

Dakle, prošla je godina dana kako je Gradsko vijeće u Livnu poništilo zaključak iz 2010. godine o davanju prethodne suglasnosti za dodjelu ove koncesije. Sljedeći potez trebali su povući Ministarstvo gospodarstva i Vlada HBŽ, ali iz ove dvije institucije mjesecima muk.

NESTRANSPARENTNOST VLADE HBŽ

Doduše, nakon što je Dijanu Puzigaća na funkciji ministra gospodarstva u veljači prošle godine zamijenio Miroslav Jaglica aktivisti i mještani iz Livna dobili su tračak nade da će konačno doći do raskidanja koncesijskog ugovora za crpljenje vode na spomenutoj lokaciji.

Podsjetimo da je ova koncesija prvo dodijeljena firmi Dže-Co d.o.o. Livno, ali je 2018. godine prebačena na firmu Lara-natural d.o.o.

Iz neformalne grupe građana „Zaštitimo izvore Mandeka“ su na svojoj zvaničnoj Facebook stranici objavili da je ovo prvi ministar koji je pristao održati sastanak sa mještanima i predstavnicima nevladinih organizacija.

Na sastanku u lipnju, osim predstavnika ove NGG bili su prisutni još i Damjan Ožegović iz Transparency International BiH, Zoran Adžaip iz CCI i Nina Krešeljaković iz Aarhus centra u BiH.

Oni su za Žurnal rekli da im je ministar na sastanku rekao da ima argumente da zajedno sa Vladom pokrene postupak za poništenje te koncesije.

„Očekivali smo da će se to dogoditi, ali nije“, kazao je Adžaip za Žurnal, te dodao da ne vide razlog da se ova koncesija ne poništi.

Ministar Jaglica je i u razgovoru za Žurnal u svibnju prošle godine kazao da će „u narednim danima vidjeti kako i što će se uraditi po tom pitanju“. Mnogo dana je od tada prošlo, a po ovom pitanju niti je što urađeno, niti su se iz nadležnih institucija HBŽ više oglašavali.

Sve do jučer kada su iz Ministarstva gospodarstva odgovorili na upit Žurnala. Naime, pitali smo da li je iz Ministarstva otišao prijedlog prema Vladi HBŽ za raskidanje koncesijskog ugovora i ukoliko nije zbog čega.

Umjesto konkretnog odgovora dobili smo njihov osvrt na poništeni zaključak iz 2010. godine za koji sada tvrde da je rezultat „političkih pritisaka“, te pouku da navedena odluka Gradskog vijeća Livno nije pravno obvezujući akt prema Ministarstvu temeljem kojeg bi oni primarno bili u obavezi postupati.

Odgovor iz Ministarstva gospodarstva

„Predmetna suglasnost je samo jedan u nizu akata koje je bilo potrebno ishoditi i njeno ukidanje rezultat je političkih pritisaka i volje političke grupacije koja je u datom trenutku izlobirala takav stav u Gradskom vijeću. S druge strane, Ministarstvo gospodarstva nije koncesor i isto je tek bilo ovlašteno u ime Vlade zaključiti ugovor po proceduri koju je provelo povjerenstvo Vlade za dodjelu koncesija“, stoji u odgovoru Ministarstva gospodarstva, a u potpisu je ministar Miroslav Jaglica.

Dodali su i to da je postupak raskida ugovora o koncesiji propisan zakonom o koncesijama i zakonom o obveznim odnosima, te da bi bilo poželjno da svaka strana, prije bilo kakvog postupanja, sagleda sve njegove posljedice i suzdrži se od donošenja jednostranih, ishitrenih i politički motiviranih akata.

Damjan Ožegović, koji je također bio prisutan sastanku sa ministrom Jaglicom u lipnju prošle godine, za Žurnal kaže da im je ministar tada rekao da je na strani mještana, posebno imajući u vidu povučenu suglasnost Gradskog vijeća.

„I to ne samo što se tiče ove koncesije nego svih koncesija na prostoru te županije, a koje nisu u skladu sa određenim propisima. Međutim, ministar i vlada se šest mjeseci nakon tog sastanka nisu oglašavali i jasno je da je došlo do neke promjene kada je u pitanju stanovište ministarstva, odnosno ministra i vlade. Očigledno da građanima ne preostaje ništa drugo nego da nekim drugim pravnim sredstvima se izbore za pravdu“, kaže Ožegović.

On podsjeća da je upravno tijelo Vlade dalo mišljenje sa nekoliko različitih činjenica koje upućuju na to da je upravo ova koncesija trebala da se poništi i da je ustupanje koncesije s jednog pravnog lica na drugo bilo nezakonito.

„Stoga, tvrdnja ministra da se radi o političkim pritiscima uopće ne stoji jer je upravo radno tijelo Vlade reklo drugačije“, ističe Ožegović.

Istovremeno ukazuje i na netransparentnost nadležnog ministarstva i Vlade županije, te podsjeća da Transparency international vodi već dva upravna spora zbog nedostavljanja informacija od Vlade, a koji se tiču konkretne koncesije.

Vlada HBŽ nije odgovorila ni na brojne upite redakcije Žurnala. U posljednjem smo ih, također, pitali zbog čega se odugovlači sa raskidanjem ovog koncesijskog ugovora, te da li postoji bojazan da bi na taj način moglo doći i do sličnih postupaka u vezi nekih drugih spornih koncesija na području ove Županije.

Odgovor, naravno, nismo dobili.

Podsjetimo i na izvješće radnog tijela Vlade HBŽ iz 2021. kojim je utvrđen niz nepravilnosti u kompletnom procesu koji je prethodio izdavanju prve koncesije, ali i svemu onome što je uslijedilo nakon toga.

Dio iz izvješća radnog tijela Vlade HBŽ iz 2021. godine

Prva koncesija je dodijeljena firmi Dže-Co d.o.o. Livno da bi nakon deset godina mirovanja u studenom 2018. podnose zahtjev za prijenos koncesije na firmu Lara-Natural d.o.o. Livno. U izvješću radnog tijela naglašeno je da ugovor o koncesiji za eksploataciju podzemne vode iz bušotine na lokaciji Poljane ne sadrži sve propisane elemente Zakona o koncesijama.

Tako, na primjer ne sadrži odredbe o prijenosu koncesije ili o uvjetima o produženju roka koncesije. S obzirom na to stav radnog tijela je da se prijenos koncesije nije mogao ni izvršiti.

ISTRAGA U TUŽILAŠTVU

Iz NGG „Zaštitimo izvore Mandeka“ su još u svibnju 2023. podnijeli krivične prijave protiv svih osoba koje su na bilo koji način bile uključene u dodjelu ove koncesije, o čemu je Žurnal objavio seriju tekstova. Županijsko tužilaštvo u Livnu je formiralo predmet i tek sad, nakon više od 20 mjeseci, otvorilo su istragu po čijem okončanju će biti donesena tužilačka odluka.

Iz odgovora koji smo dobili iz ove pravosudne institucije jasno je da Vlada HBŽ, ne samo da ignorira novinarske i upite nevladinih organizacija, nego i zahtjeve tužilaštva.

„Dosjei ministara i službenih osoba koji su sudjelovali u pripremi i donošenju akata nisu dostavljeni od Stručne službe vlade“, stoji, između ostalog, u odgovoru iz Tužilaštva.

Dalje nas obavještavaju da su provjereni navodi iz krivične prijave, odnosno da su prikupljeni materijalni dokazi koji se odnose na upravne postupke. Od Federalne uprave za inspekcijske poslove pribavljena je dokumentacija koja se odnosi na postupanje uprave za inspekcijske poslove o svim postupcima vođenom po dodjeli koncesije pravnoj osobi „Dže-ko“ d.o.o Livno, zatim Ugovora o prijenosu 2018., kao i odluke o davanju suglasnosti na Anex II Ugovora. Također je saslušan veliki broj svjedoka.

Nezvanično, istraga je pokrenuta protiv bivše ministrice Dijane Puzigaća i uposlenika ministarstva Mate Šiške.

PANDORINA KUTIJA

Sugovornici Žurnala smatraju da bi poništenje ove koncesije otvorilo „pandorinu kutiju“ i da bi se u tom slučaju kod još nekih dodijeljenih koncesija krenulo u sličnu proceduru.

„Na području Livna još je mnogo koncesija kod kojih su neke procedure sumnjive. Vrlo je mala naknada koju prihoduje grad Livno od tih koncesija, ne vidimo da postoji javni interes i to je ustvari pogodovanje određenim lobijima da se dođe do određene koncesije, pa je onda oni preprodaju jedni drugima… I ta trakavica traje desetljećima“, kaže Zoran Adžaip.

(zurnal.info)