Federacija BiH je u protekloj godini zabilježila pozitivne pomake kada govorimo o broju zaposlenih, što upućuje na porast ekonomske aktivnosti unatoč krizama i recesijskim elementima na globalnoj razini.
Ekonomska aktivnost
Na takav zaključak upućuju i podaci iz posljednjeg izvješća Porezne uprave Federacije.
Naime, broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 31. siječnja 2024. godine je 541.668, a u odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31. siječnja 2023. godine, kada je broj zaposlenih iznosio 535.859, taj broj veći je za 5809, objavio je Večernji list BiH.
No, u odnosu na prethodno objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31. prosinca 2023. godine, kada je iznosio 544.345, manji je za 2677.
Kada se pogledaju podaci o broju zaposlenih po mjestu prebivališta, jasno je moguće utvrditi situaciju kada govorimo o ekonomskoj aktivnosti u pojedinim područjima Federacije, a osobito je to vidljivo kada se broj zaposlenih usporedi s brojem stanovnika po popisu iz 2013.
Naravno, treba uzeti u obzir da je broj stanovnika danas, 11 godina nakon popisa, zasigurno manji u svim županijama, a što u prijevodu zapravo znači da je stvarni postotak zaposlenih vjerojatno veći za nekoliko postotaka.
No, zbog nedostatka službenih podataka i izbjegavanja “baratanja” s procjenama, analiza Večernjeg lista drži se popisa iz 2013. godine.
Kada je riječ o apsolutnim brojkama zaposlenih po mjestu prebivališta, na prvom mjestu je Sarajevska županija, koja je na kraju siječnja imala 147.796 zaposlenih, a kada se taj broj usporedi s brojem stanovnika iz popisa iz 2013. godine, dobije se postotak od 35,7 posto zaposlenih.
Na drugom mjestu po ukupnom broju zaposlenih je Tuzlanska županija – na kraju siječnja bio je zaposlen 104.061 stanovnik ove županije, odnosno gotovo 23,4 posto uspoređujući te podatke s brojem stanovnika s popisa.
Na trećem mjestu je Zeničko-dobojska županija s 87.231 zaposlenim, odnosno 23,9 posto u usporedbi s brojem stanovnika iz 2013. godine.
Četvrto mjesto drži Hercegovačko-neretvanska županija s 55.877 zaposlenih stanovnika, što je 25 posto od ukupnog broja stanovnika popisanih 2013. godine.
Na petom mjestu je Srednjobosanska županija. Podaci s kraja siječnja pokazuju kako je bilo zaposleno 51.685 stanovnika Srednjobosanske županije, odnosno 20,2 posto u odnosu na popis iz 2013. godine.
Slijedi Unsko-sanska županija s već spomenute 38.572 zaposlene osobe, što je 14,11 posto zaposlenih.
Onda slijedi Zapadnohercegovačka županija s 22.393 zaposlena stanovnika što je 23,59 posto zaposlenih.
Bosansko-podrinjska 7.466 zaposlenih što je 31,45 posto te Posavska županija 5.795 zaposlenih stanovnika što je 13,3 posto stanovnika.
Hercegbosanska županija je na kraju siječnja imala 11.552 zaposlenih što je 13,73 posto svih stanovnika u županiji.
