U eri kada smo tehnički povezani više nego ikada, usamljenost je u porastu.
Istraživanja pokazuju da ljudi danas imaju manje bliskih prijatelja nego ranije — u SAD-u je broj muškaraca s barem šest bliskih prijatelja pao s 55% (1990) na 27% (2021), dok je kod žena taj broj pao sa 41% na 24%. U Velikoj Britaniji, više od 20% ljudi kaže da im se društveni krug smanjio u posljednje tri godine.
Zašto je došlo do “recesije prijateljstava”?
Pandemija Covid-19 je glavni uzrok — mnogi su izgubili društvene navike, smanjila se “društvena izdržljivost”, a ljudi se sve više oslanjaju na digitalne veze. Mobilnost (selidbe zbog posla ili obrazovanja), dugotrajni radni sati, manjak slobodnog vremena i digitalne distrakcije dodatno otežavaju održavanje prijateljstava. Ironično, iako imamo više načina da ostanemo u kontaktu (društvene mreže, poruke, videopozivi), često nemamo prave, duboke veze.
Zašto su prijateljstva važna?
Brojna istraživanja pokazuju da bliska prijateljstva produžuju život i čine nas zdravijima i sretnijima. Harvardovo istraživanje o razvoju odraslih pokazalo je da kvalitet odnosa u srednjim godinama predviđa zdravlje u starosti bolje nego nivo holesterola, IQ ili čak genetika.
S godinama se krug prijatelja prirodno sužava: više pažnje posvećujemo porodici, karijeri ili nekoliko bliskih osoba, a površniji kontakti otpadaju.
Prema psiholozima, optimalan broj bliskih prijatelja je tri do pet — ljudi kojima bismo uistinu bili spremni pomoći. Međutim, mnogi gube i širinu i dubinu društvenih veza, što povećava osjećaj izolacije.
Kako njegujemo prijateljstva?
Prijateljstva zahtijevaju trud, komunikaciju i kompromis. Nisu sva prijateljstva vječna — ona se mijenjaju s vremenom, selidbama i životnim fazama. Ključ je ulaganje emocija: važno je ne samo tražiti da nas neko voli, nego pronaći ljude koje istinski cijenimo i podržavamo.
U svijetu prepunom digitalnih opcija, prava bliska prijateljstva ostaju nezamjenjiva — i ključna za naše zdravlje.
(Vijesti.ba)
