Visoke noćne temperature ne ugrožavaju samo zdravlje. Smanjuju produktivnost, povećavaju rizik od bolesti i stvaraju sve veći gospodarski trošak.
Toplinski valovi ne utječu samo na potrošnju električne energije i produktivnost, već sve više narušavaju i kvalitetu sna. Stručnjaci upozoravaju da visoke noćne temperature remete prirodni ciklus spavanja, povećavaju zdravstvene rizike i dugoročno mogu imati značajne posljedice za društvo i gospodarstvo.
Kako bi čovjek zaspao, tjelesna temperatura mora se sniziti za između 0,5 i 1 Celzijev stupanj. Idealna temperatura u spavaćoj sobi kreće se između 17 i 19 °C, dok kvaliteta sna kod većine ljudi počinje opadati kada noćna temperatura prijeđe 24 do 25 °C.
Oporavak organizma
Ekstremne vrućine sprječavaju tijelo da se dovoljno rashladi, zbog čega san postaje kraći, isprekidaniji i manje kvalitetan. Pritom su posebno pogođene duboka faza sna, ključna za oporavak organizma, te REM faza u kojoj se odvija većina sanjanja.
Posljedice nisu samo umor. Dugotrajni nedostatak sna povezuje se s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, pretilosti i mentalnih poremećaja, ali i sa slabijom koncentracijom, lošijim pamćenjem i padom produktivnosti.
Istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu One Earth, koje je obuhvatilo 68 zemalja, procjenjuje da bi zbog klimatskih promjena ljudi do kraja stoljeća mogli izgubiti između 50 i 58 sati sna godišnje. Druga istraživanja procjenjuju prosječan godišnji gubitak na oko 33 sata po osobi.
Manjak prirodne svjetlosti
Sve češći toplinski valovi mijenjaju i preporuke za kvalitetan san. Boravak u zatvorenim prostorima tijekom dana smanjuje izloženost prirodnom svjetlu, koje je ključno za održavanje zdravog cirkadijalnog ritma, dok visoke temperature smanjuju učinkovitost uobičajenih metoda za lakše uspavljivanje.
Zbog toga stručnjaci sve češće upozoravaju kako prilagodba klimatskim promjenama nije pitanje samo energetike ili urbanizma, nego i javnog zdravlja. Uz dugoročne mjere poput smanjenja urbanih toplinskih otoka i bolje izolacije zgrada, preporučuje se održavanje što niže temperature u domu, redovita hidracija, izbjegavanje alkohola i kofeina u večernjim satima te kratko poslijepodnevno drijemanje, po mogućnosti prije 16 sati, piše Le Monde, prenosi Forbes Hrvatska.