Zimska pospanost je jedna od onih stvari koje dolaze nekako prirodno sa hladnim danima. Knjiga, topli napitak, krevet… Zašto smo tako pospani zimi?
Da li je i vama ovih dana veoma teško da ustanete ujutru?
Jeste li neispavani bez obzira koliko sati spavate? Niste jedini…
Sa početkom hladne sezone, skoro svi imaju želju da samo utonu u zimski san do proljeća. Zimi teže ustajemo ujutru, a tijekom dana nam je često potrebna dremka o kojoj u ostatku godine i ne razmišljamo.
Letargija i apatija mnogima postaju stalni suputnici i otežavaju svakodnevne aktivnosti. Stoga je legitimno zapitati se zašto smo tako pospani zimi?
Da li nam je zaista potrebno više sna zimi?
Prema naučnim istraživanjima, čovjeku je zaista potrebno više sna zimi. U ostatku godine: proljeće, ljeto i jesen, potrebno nam je oko 7-9 sati sna svake noći kako bismo se osjećali odmorno i imali dovoljno energije za sve dnevne zadatke.
Zimi se situacija mijenja i, kako nauka pokazuje, potrebno nam je bar sat vremena više sna da bismo funkcionirali. Zašto toliko želimo da spavamo zimi?
Zašto se pospanost javlja zimi?
Dan dolazi kasno
Dnevna svjetlost koja pada na mrežnjaču oka je jasan signal vašem tijelu da je vrijeme da se probudite. Zimi kasnije svane, pa nam se spava duže.
Ovdje se u potpunosti oseća cirkadijalni ritam našeg tijela: što je tamnije, naše tijelo proizvodi više melatonina, hormona spavanja. A pod utjecajem ovog hormona, krvni tlak i nivo glukoze se smanjuju – osoba se opušta i osjeća se pospano. Zato je zimi teško probuditi se ujutru – napolju je još mrak i tijelo misli da je noć.
Smanjeni nivoi vitamina D izazivaju pospanost tokom zime
U periodu kratkog dana povećava se prirodna proizvodnja melatonina, a smanjuje se količina vitamina D. Ako se suplementima ne nadoknađuje gubitak vitamina D, rezultat je stanje apatije, sklonosti ka depresiji i pospanosti.
Nema potrebe da odmah naručite vitamine. Prije svega, potrebno je uraditi test na vitamin D koji će pokazati da li imate nedostatak vitamina D. Nakon toga obratite se doktoru koji će vam propisati potrebnu dozu vitamina.
Niske temperature
Zbog niske temperature metabolizam se ubrzava, želite zasitniju i težu hranu i to u većim količinama. Ovo zauzvrat izaziva želju za spavanjem.
Nedostatak serotonina izaziva pospanost tijekom zime
Zbog nedostatka sunčeve svjetlosti, nivoi serotonina se prirodno smanjuju. Ne naziva se bez razloga hormonom radosti i dobrog raspoloženja: serotonin koji direktno utiče na osjećaj sreće, a njegov nedostatak dovodi do razvoja depresije. Čak i u blagom obliku, ovo stanje obično prati apatija i pospanost.
Nedostatak kisika
Zimi manje vremena provodimo na otvorenom i manje provjetravamo prostorije u kojima se nalazimo.
Uređaji za grijanje također igraju ulogu ovdje, često rade punom snagom i izazivaju povećanu suvoću vazduha.
Sve u svemu, manje se krećete. Kao rezultat toga, snabdijevanje mozga kiseonikom se pogoršava, što uzrokuje letargiju i želju za spavanjem.
(Vijesti.ba)
