Doznake iz inozemstva iznosile su 3,26 milijardi KM u devet mjeseci prethodne godine, izjavila je Centralna banka BiH.
Ova financijska institucija izjavila je da doznake ostaju stup monetarne stabilnosti.
“Doznake iz inozemstva u Bosni i Hercegovini nastavljaju rasti, jačajući devizne rezerve i monetarnu stabilnost. Iako je gospodarska aktivnost u razvijenim zemljama usporena posljednjih godina, doznake koje dijaspora šalje u Bosnu i Hercegovinu nastavljaju rasti i ostaju jedan od najstabilnijih izvora priljeva stranih sredstava. U uvjetima valutnog odbora, takvi stabilni devizni tokovi od ključne su važnosti za očuvanje monetarne stabilnosti i jačanje povjerenja u domaću valutu”, naglasila je Centralna banka Bosne i Hercegovine.
Ovaj podatak navodi da su u tri tromjesečja 2025. godine osobni transferi (doznake iz inozemstva) u BiH iznosili 3,26 milijardi KM, što je oko 7,8 posto bruto domaćeg proizvoda.
„Taj iznos ima izravan utjecaj na raspoloživi dohodak kućanstava, njihovu potrošnju i životni standard. Doznake su posebno značajne za kućanstva s nižim prihodima, za koja često predstavljaju ključni izvor financijske stabilnosti“, rekli su za Fenu iz CBI BiH.
Tako su ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili 5,26 milijardi KM, od čega se 3,79 milijardi KM odnosi na doznake iz inozemstva.
„U 2024. godini ukupni tekući transferi dosegnuli su 5,69 milijardi KM, a doznake iz inozemstva čine 4,16 milijardi KM. Doznake iz inozemstva značajno utječu na novčane tokove u BiH, životni standard stanovnika, kao i na devizne rezerve Središnje banke BiH. Doznake predstavljaju stabilan izvor priljeva stranih sredstava i čine važan dio ukupnih financijskih tokova u zemlji“, dodali su iz Središnje banke BiH.
Prema njihovim riječima, s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina neto uvoznica na međunarodnom tržištu roba, doznake pomažu u povećanju dohotka na tekućem računu i ublažavanju njegovog deficita u znatnoj mjeri.
„Većina doznaka dolazi iz zemalja zapadne Europe, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najprisutnija“, ističu iz CB BiH.
Ekonomist Milenko Stanić rekao je za „Nezavisne novine“ da BIH ima najveće doznake iz inozemstva, gledajući udio u BDP-u.
„Riječ je o značajnoj količini sredstava. Doznake imaju svoju pozitivnu i negativnu stranu. One održavaju socijalni mir u zemlji, znajući da je naš standard na niskoj razini. Za državu to znači pokrivanje velikih deficita u vanjskoj trgovini, jer znamo da je deficit već nekoliko godina veći od 12 milijardi KM. Sva ta roba mora se platiti, a jedan od najvažnijih izvora za pokrivanje tih deficita su doznake iz inozemstva. U gospodarstvu se sve mora platiti i mora biti uravnoteženo“, naglasio je Stanić.
Dodao je da bi prekid doznaka iz inozemstva uzrokovao kolaps gospodarskog sustava zemlje.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, kaže da doznake iz dijaspore igraju važnu ulogu u održavanju našeg gospodarskog rasta, s obzirom na važnost potrošnje stanovništva.
„Naš model rasta je potrošački model gdje je pokretačka snaga potrošnja, koju određuju zarade, dugovi i doznake iz inozemstva. Prema određenim analizama, oko 20% raspoloživog dohotka čine doznake iz inozemstva, pa njihovo slabljenje utječe na dinamiku potrošnje i rasta u našoj zemlji. Ključni problem s neiskorištenošću resursa dijaspore leži u činjenici da nemamo razrađene programe za privlačenje investicija iz naše dijaspore“, naglasio je Mlinarević.
Prema njegovim riječima, BiH je zemlja koja se približava trenutku kada će imati jednak broj stanovnika u zemlji i izvan nje, te bi stoga mogla koristiti ovaj resurs i za privlačenje investicija koje bi zatvorile tehnološki jaz i podigle produktivnost, i za demografsku obnovu.