– Dogovor je da to uradimo u narednih sedam do deset dana i da idemo s Vladom Republike Hrvatske razgovarati, a predsjedateljica Vijeća ministara već razgovara s predsjednikom Vlade na tu temu. Cilj je krajem četvrtog mjeseca da se potpiše u Dubrovniku, objasnio je Čović.
Ukapljeni plin s hrvatskog terminala na otoku Krku stići će jednoga dana i u Hercegovinu i središnju Bosnu. Za taj strateški projekt zainteresirani su Hrvatska i Hrvati iz Bosne i Hercegovine. A isto tako i vlast i investitori iz Sjedinjenih Američkih Država.
Pojam Južna plinska interkonekcija označava izgradnju plinovoda od Dugopolja do Posušja, Tomislavgrada, Mostara i Novog Travnika. Proteklih tjedana u Sarajevu i Mostaru bilo je o plinovodu nekoliko razgovora s ulagačima iz Amerike.
Hrvatska strana u Bosni i Hercegovini nema posebnih uvjeta za gradnju plinovoda, ako bi gradio američki investitor, kaže predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović. No, bošnjački partneri u Federaciji imaju dodatne ideje javno-privatnog partnerstva, što znači da bi Hrvate iz BiH u nekom slučaju mogli izbaciti iz projekta. Hrvati bi htjeli plinovod s Amerikancima, javlja HRT.
– Ja sam uvjeren da će to biti snažan kocesionar koji je zainteresiran osim južne plinske interkonekcije za izgradnju tri, odnosno četiri plinske centrale u Bosni i Hercegovini po 400 MW. Koji značaj to ima danas kad je u pitanju energija najbolje vidimo prema cijeni energenata u ovom trenutku, tvrdi Čović.