Cijene goriva u Bosni i Hercegovini nastavljaju rasti, a građani sve teže podnose nova poskupljenja koja izravno pogađaju kućne proračune. Unatoč sve izraženijem nezadovoljstvu, konkretne mjere vlasti i dalje izostaju.
Na benzinskim postajama diljem zemlje gotovo se svakodnevno mijenjaju cjenici, dok vozači svako novo točenje goriva plaćaju sve skuplje. Iako se o problemu intenzivno govori, iz institucija nema jasnih ni brzih rješenja.
Bez potpore
Jedini ozbiljan prijedlog koji je bio na stolu – ukidanje trošarina na gorivo – nije dobio potporu u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Izmjene zakona blokirali su izaslanici SNSD-a, čime su građani ostali bez potencijalnog olakšanja u trenutku rasta troškova života.
Dok politički akteri u BiH pokušavaju postići dogovor, svakodnevni troškovi građana nastavljaju rasti, bez ikakvih konkretnih intervencija države, javlja BHRT.
Regija reagira
Za razliku od BiH, zemlje regije već su poduzele niz mjera kako bi ublažile posljedice rasta cijena goriva.
Ekonomski stručnjak Davud Bećirović ukazuje na primjer Slovenije:
„Ono što vidimo u regiji, primjerice Slovenija je prilično brza. Ograničili su količine goriva – fizičke osobe na 50 litara dnevno, pravne na 200 litara – i to je jedan od mehanizama koji može stabilizirati stanje.“
U Sloveniji je u distribuciju goriva uključena i vojska, dok su vlasti pozvale distributere na bolju koordinaciju kako bi se osigurala stabilna opskrba.
Sjeverna Makedonija smanjila je PDV na benzin i dizel s 18 na 10 posto. Premijer Hristijan Mickoski istaknuo je:
„Očekujemo da cijena benzina ostane ista, a cijena dizela da poraste tri do tri i pol denara po litri. Time građanima štedimo približno 200.000 eura dnevno ili oko milijun i pol eura tjedno.“
Mjere diljem regije
Hrvatska je usvojila novi paket mjera vrijedan 450 milijuna eura, koji uključuje regulaciju cijena goriva te zadržavanje cijena električne energije i plina u sljedećih šest mjeseci. Ukupna vrijednost intervencija od 2020. godine dosegnula je čak devet milijardi eura.
Direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber naglašava:
„Ono što mi iz HUP-a stalno ističemo jest da je važno da te mjere, odnosno socijalni transferi, budu usmjereni na socijalno najugroženije građane.“
Slične korake poduzele su i druge zemlje. Crna Gora smanjila je trošarine, dok je Srbija produljila ograničenje cijena naftnih derivata, nastojeći zadržati stabilnost tržišta.
Stručnjaci nude rješenja
Stručnjaci smatraju da BiH ima na raspolaganju niz mjera koje bi mogle ublažiti krizu, ali nedostaje politička volja za njihovu provedbu.
Bećirović ističe da bi uvođenje diferenciranog PDV-a, oslobađanje robnih zaliha i aktivnije upravljanje tržištem goriva mogli donijeti konkretne rezultate.
„Drugo je uvođenje diferenciranog PDV-a koji bi zasigurno pomogao da cijena goriva bude niža. Treće je oslobađanje naftnih zaliha i dobara, ali i tu zakazujemo jer ovisimo o susjednim zemljama i globalnim cijenama nafte“, dodaje.
Teret na građanima
Primjeri iz regije jasno pokazuju da rješenja postoje – od smanjenja poreza do izravne kontrole cijena. Međutim, bez političkog konsenzusa u BiH, te mjere ostaju neiskorištene.
Dok vlasti ne postignu dogovor, teret poskupljenja i dalje će snositi građani, osobito oni s najnižim primanjima, koji već sada osjećaju najteže posljedice rasta cijena.