Balkan postaje strateški ulaz za američku energiju u Europu, a Hrvatska i Bosna i Hercegovina imaju važno mjesto u toj promjeni, piše Max Primorac u novom tekstu objavljenom na stranicama Zaklade Heritage. U središtu njegove analize su dubrovački sastanak na vrhu Inicijative triju mora, planirana Južna plinska interkonekcija te američki energetski i tehnološki projekti u Hrvatskoj.
Max Primorac, viši znanstveni suradnik Centra za slobodu Margaret Thatcher pri Zakladi Heritage, smatra da bi se na 2026. godinu moglo gledati kao na prekretnicu u transatlantskoj energetskoj suradnji. U tekstu „Balkan se nameće kao američki partner za energetsku sigurnost u Europi” povezuje američki izvoz energije s nastojanjima Europe da smanji ovisnost o ruskom plinu, ojača gospodarstvo i financira veća izdvajanja za obranu.
Primorac pritom zapadni Balkan ne promatra kao rubno tržište, nego kao prostor preko kojega američki ukapljeni prirodni plin (LNG) može stizati u druge dijelove Europe. Posebnu pozornost posvećuje Hrvatskoj kao ulaznoj točki za plin i Bosni i Hercegovini kao zemlji za koju bi novi pravci opskrbe mogli imati velik gospodarski i strateški značaj.
Dubrovnik kao prekretnica
Sastanak na vrhu Inicijative triju mora, održan u travnju u Dubrovniku, Primorac opisuje kao događaj koji je trebao označiti prekretnicu ne samo za Balkan nego i za Europu u cjelini. Prema njegovu prikazu, američka vlada ondje je nastupila s porukom da je „energetska sigurnost nacionalna sigurnost” te Europi ponudila snažnije oslanjanje na Sjedinjene Države kao vanjskog dobavljača energije.
Na dubrovačkom su sastanku, navodi Primorac, unaprijeđeni dogovori o plinovodima i kupnji LNG-a, nuklearnoj energiji te razvoju podatkovnog centra u Hrvatskoj. U tome vidi dio šire američke gospodarske diplomacije, usmjerene na jačanje europske energetske sigurnosti i smanjenje utjecaja Rusije i Kine u regiji.