Oni koji su lagali doživjeli su smanjenje samopoštovanja, otkrili su istraživači.
Ljudi su skloni lagati kako bi se osjećali bolje ili kako bi se poštedjeli srama ili odbacivanja – umjesto da zaštite tuđe osjećaje, pokazalo je novo istraživanje. Istraživači sa Sveučilišta Twente u Nizozemskoj proveli su četiri eksperimenta kako bi utvrdili doživljavaju li lažljivci psihološke posljedice poput nižeg samopoštovanja i negativnih osjećaja (nervoza, žaljenje, nelagoda ili nesreća), piše New York Post.
U jednom testu sudionici su imali zadatak pratiti svoje laganje tijekom jednog dana. Punih 22% je reklo sebičnu laž, 8% je reklo laž da bi zaštitili nekog drugog, a 69% je izjavilo da taj dan nije lagalo.
Nalazi studije objavljeni su prošlog mjeseca u British Journal of Social Psychology.
U drugom eksperimentu, dobrovoljci su se suočili s jednom od osam dilema – četiri su bili egocentrične, a četiri označene kao ‘orijentirane na druge’.
Evo primjera egocentrične situacije: ‘Na razgovoru ste za posao. Pitaju vas imate li iskustva u relevantnom aspektu posla, što nemate’. ‘Drugoorijentirana’ situacija: ‘Vaša prijateljica je jako sretna zbog svoje nove haljine. Ne sviđa ti se’.
Gotovo 42% sudionika lagalo je u egocentričnoj situaciji, dok je oko 46% lagalo kad se suočilo s dilemom ‘orijentiranom na druge’.
Obje skupine lažljivaca prijavile su niže samopoštovanje i više negativnih osjećaja u usporedbi s onima koji govore istinu.
