Jedenje navečer može izravno utjecati na to koliko kalorija sagorijevamo, koliko smo gladni i način na koji naše tijelo skladišti masnoće, otkrili su istraživači.
Znanstvenici su se ranije složili da postoji veza između vremena kada jedete posljednji obrok u danu i povećanja tjelesne težine, a novo istraživanje je donijelo dodatno pojašnjenje.
Šesnaest učesnika s indeksom tjelesne mase u rasponu gojaznosti prošlo je dva šestodnevna testa tijekom kojih su njihove navike u prehrani i spavanju bile strogo kontrolirane.
Tijekom jednog su jeli tri obroka dnevno – doručak u 9 ujutro, ručak u 13 sati i večera u 18 sati. U drugom rasporedu vremena su pomjerena za nekoliko sati, pa je doručak bio u 13:00, večera u 18:00 i večera u 21:00.
Uzorci krvi su pokazali da je nivo leptina, hormona koji nam govori kada smo siti, tijekom 24 sata bio niži kada su jeli kasnije.Ovo ukazuje na to da su bili gladniji, pa je veća vjerovatnoća da će jesti više, a kalorije se sagorijevaju sporije.
Istraživanje koje su proveli istraživači iz Brigham and Women’s Hospital u Bostonu, Massachusetts, također je otkrilo da je jedenje kasnije dovelo do skladištenja više masti putem adipogeneze, a proces koji razgrađuje masti, poznat kao lipoliza, je smanjen.
U kombinaciji, ove promjene mogu povećati rizik od pretilosti , a time i dijabetesa i raka, upozorio je tim.
Autori studije, čiji je rad objavljen u Cell Metabolism, dodali su: “Ovi nalazi pokazuju konvergentne mehanizme pomoću kojih kasno jedenje može rezultirati pozitivnom energetskom ravnotežom i povećanim rizikom od gojaznosti”.
